NSA je, sudeći prema dokumentima koje je objavio Edward Snowden, bila veoma sretna zbog svog uspjeha u špijuniranju Meksika, koje je trajalo najmanje nekoliko godina.
Također, meksički predsjednik Peña Nieto je od priličnog interesa za NSA, a i njegov prethodnik Felipe Calderon je, također, bio meta. Amerikanci su provalili u njegov e-mail još u maju 2010.
Pristup Calderonovoj elektronskoj prepisci dao je američkim špijunima diplomatske, ekonomske i upravne informacije koje su im pružile uvid u meksički politički sistem i internu stabilnost. Operacija provaljivanja zvala se "Flatliquid".
Ironija je što je Calderon tokom svog mandata više sarađivao sa Washingtonom nego ijedan prijašnji meksički predsjednik. U 2007. godini im je čak odobrio stvaranje tajne ustanove za elektronski nadzor.
Špijuniranje Nieta počelo je još tokom njegove predsjedničke kampanje, u ljeto 2012. godine. NSA je pratila njegov telefon te telefone njegovih devet bliskih saradnika, gradeći mapu njihovih redovnih kontakata. Nakon toga su pratili i njihove telefone, presrevši 85.489 poruka.
Nieto je izjavio kako mu je američki predsjednik Barack Obama obećao istragu i kažnjavanje odgovornih za prekršaj. Njegova reakcija bila je mnogo blaža od reakcije brazilske predsjednice Dilme Rouseff, također važne mete NSA.
Druga meksička operacija NSA, nazvana “Whitetamale“, omogućila je agenciji pristup e-mailovima visokih zvaničnika u Sekretarijatu javne sigurnosti, vladinom odjelu za borbu protiv narko kartela i mreža za trgovinu ljudima. Ova operacija je za samo godinu dana dovela do stvaranja 260 povjerljivih izvještaja o političkim problemima, što je pomoglo Amerikancima u planiranju međunarodnih investiranja.
Ekonomska špijunaža bila je motiv NSA aktivnosti, što ova agencija glasno negira, ali se dokazuje u ranijim objavama dokumenata. NSA je špijunirala brazilskog naftnog giganta Petrobras, kao i njihovu predsjednicu, što je dovelo do ozbiljnog pogoršanja odnosa između dviju zemalja.
