Svjetski dan hrane obilježava se svakog 16. oktobra i to je, moglo bi se kazati, jedini dan u godini kada se govori o problemima ishrane i o svojevrsnoj globalizaciji gladi. Korijen problema, prema mišljenju svjetskih stručnjaka, jeste nepravedna distribucija resursa potrebnih za uzgoj i kupovinu namirnica poznata pod pseudonimom siromaštvo, piše kolumnista The Seoul Timesa Yifat Susskind koji je i predsjednik međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava MADRE.
Prema mišljenju autora, jedan od problema globalizacije gladi jeste i nepovoljan status farmera, odnosno poljoprivrednika širom svijeta kojima države ne omogućavaju ili otežavaju rad i proizvodnju. Također je važno istaknuti da uzgojene namirnice nemaju mogućnost transporta i prodaje zbog visokih poreza koje određene države nameću kako bi se ostvario i zadržao monopol nekih lobija koje država podržava i kojima ista omogućava stalni napredak.
Klimatske promjene značajan su faktor koje onemogućavaju proizvodnju namirnica zbog uništenog tla. Ovo je još jedan dokaz razarajućih posljedica klimatskih promjena kojima smo svi mi, stanovnici planete Zemlje, na ovaj ili onaj način, doprinijeli.
Pravila svjetskog tržišta, odnosno poslovanja namirnicama umnogome su uništila brojne industrije hrane širom svijeta. Činjenica da je hrana proizvedena na drugoj strani svijeta znatno jeftinija od hrane proizvedene u određenim lokalnim zajednicama "veže ruke“ onima koji industriju ishrane pokušavaju unaprijediti u vlastitoj zemlji.
Tema ovogodišnjeg svjetskog dana ishrana bila je "Pravo na hranu“. Kako bi se osiguralo ovo osnovno ljudsko pravo za sve ljude, uključujući i buduće generacije, potrebne su fundamentalne promjene u općem poimanju industrije hrane kao i u načinu iskorištavanja prirodnih resursa kako bi se pravedno i ravnomjerno mogla uzgajati i distribuirati hrana.
Dončić pokazao novu "zvijer" na četiri točka, odmah se javio i veliki Jordan
