List prenosi i uvjerenje pojedinih američkih zvaničnika da su propustili priliku kada su umjesto da forsiraju glasanje u Vijeću sigurnosti UN-a o nacrtu rezolucije utemeljnom na planu Marttija Ahtisaarija, dopustili Moskvi da i bez ulaganja veta postigne svoje ciljeve.
Financial Times spominje i ocjenu jednoga američkog analitičara kako je Rusiji pošlo za rukom da značajno odgodi nezavisnost Kosova i potom ukazuje da mnoge političare u Evropskoj uniji brine najava Washingtona da će, propadne li najnoviji krig pregovora, krajem godine jednostrano priznati nezavinost pokrajine.
Jednostrano proglašenje kosovske nezavisnosti bi, nastavlja londonski list, u pitanje dovelo zamisao o misiji kojom bi EU na Kosovu zamijenila UN.
Veliki broj dužnosnika u Bruxellesu nije, međutim, sklon cijepanju bloka s Amerikancima jer su itekako svjesni bolnih podjela unutar EU-a unije zbog priznavanja nezavisnosti Hrvatske početkom devedesetih godina, piše Financial Times.
U osvrtu na ekonomsku situaciju na Kosovu list konstatira da je umjesto odluke o nezavisnosti koja bi, kako navodi, već ovog ljeta osigurala pomak naprijed, obezbijedila tako potrebna strana ulaganja i ekonomske koristi, realnost u pokrajni potpuno drugačija.
Budući status Kosova ostaje neriješen, dok je očekivani priliv međunarodne finansijske pomoći u iznosu od skoro milijardu eura na listi čekanja.
Istovremeno je na neodređeno vrijeme odgođena, a za septembar zakazana, donatorska konferencija koja bi, po zamisli njenih organizatora, EU-a i Svjetske banke, trebalo da pomogne Kosovu da kao nova država jugoistočne Evrope do 2010. godine stane na vlastite noge.
Planeri EU-a sada kažu da će sredstva donatora, između šeststo miliona i milijardu eura, namijenjenih izgradnji državnih institucija, oslobađanju tereta vanjskih dugovanja, ekonomskoj pomoći i ulaganjima u infrastrukturu morati sačekati da se sudbina Kosova riješi na neki drugi način.
Financial Times navodi i ocjene kosovskih stručnjaka koji umanjuju značaj inozemne pomoći za koju se vjeruje da i dalje iznosi više od dvadeset posto bruto nacionalnog proizvoda, dok priliv novca od građana Kosova na radu u inozemstvu, bar zvanično, pokriva petnaest posto BNP-a.
I pored tvrdnji lokalnih zvaničnika da je na Kosovu prošle godine ostvaren privredni rast od tri posto prvi put potekao od privatnog sektora a ne od aktivnosti donatora, Financial Times primjećuje da je bruto nacionalni proizvod od 2,6 milijardi eura tek nešto veći od ukupne pomoći koju je pokrajna primila od 1999. godine.
Financial Times istovremeno prenosi i ocjenu jednoga zapadnog eksperta da bi trgovinski embargo prema Kosovu, koji bi Srbija uvela kao reakciju na eventualnu nezavinost pokrajine, odvratio priličan broj onih koji bi da ulažu na Kosovu.
Pojedine investicijske kompanije iz zemlja EU-a već govore da je najbolje izbjegavati Kosovo prosto zato što je Srbija, s osam miliona stanovnika, najveće od svih bivših jugoslavenskih tržišta, mnogo vrednija, navodi Financial Times.
List istovremeno Kosovu posvećuje i jedan od uredničkih komentara u kojem ocjenjuje da je donošenje odluke o sudbini pokrajine pitanje koje odmah treba riješiti.
Konstatirajući da je ruska nepopustljivost onemogućila prihvatanje plana Marttija Ahtisaarija, list ocjenjuje da EU i SAD u odgovoru na rusko "njet" djeluju kao da se sada hvataju za slamku. Dok je Washington signalizirao spremnost za jednostrano priznanje nezavisnog Kosova, EU je daleko manje sklona da krene istim putem.
Financial Times smatra i kako je vrijedan truda još jedan pokušaj da se dođe do sporazuma prihvatljivog za Beograd i Prištinu jer opasnost od političkih nemira i ekonomskog propadanja na Kosovu zahtijevaju hitnu akciju.
List savjetuje kosovskim Albancima da sačuvaju strpljenje, posebno uoči novembraskih izbora u pokrajini. Još je važnije da se EU i SAD ne raziđu oko toga da li priznavati nezavisnost Kosova bez rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.
Više je nego dobro da akteri s dvije strane Atlantika u odnosima sa Srbijom primjenjuju taktiku dobroga i lošeg policajca ali ne bi smjeli sebi priuštiti da se, po ocjeni lista, u tome ponize do nivoa obične predstave.
Amerikanci i Evropljani će se nakon 10. decembra možda morati odlučiti je li im prioritet da administraciju na Kosovu, posredstvom UN-a, prenesu na EU ili da i bez konsenzusa svjetske organizacije priznaju nezavisnost Kosova.
Zapad bi u traganju za rješenjem za sada morao naglasak staviti na jedinstvo i na malo domišljatosti, zaključuje Financial Times.
Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes
