Euro nema alternativu

Kada se umore od brojanja, Estonci mogu da predahnu gledajući na televiziji specijalnu poruku koju im je iz Bruxellesa uputio šef Evropske komisije Jose Manuel Barroso:

"Oduševljen sam što Estonija usvaja euro. To znači da je broj ljudi koji koriste zajedničku evropsku valutu dostigao 330 miliona. To je svakako dobra vijest za građane i za privrednike u Estoniji, a i za ekonomske perspektive vaše zemlje. Želim da vam čestitam što ste ispunili uslove za uvođenje eura, samo šest godina nakon ulaska u EU. To je pokazatelj vaše odlučnosti i vaše stručnosti. Sve najbolje i još jednom iskrene čestitke."

Ankete ukazuju da većina od milion i 300 hiljada građana te male baltičke zemlje podržava uvođenje eura.

Poslije ulaska u NATO i EU, to doživljavaju kao još jedan pokazatelj da su i Sovjetski Savez i socijalizam ostavili daleko iza sebe i da su dio Zapada.

Drugi, međutim, brinu što njihova zemlja ulazi u klub koji se u proteklih godinu dana našao u ozbiljnoj krizi.

Oni su vrlo glasni.

Na bandere u Talinu lijepe plakate kojima poručuju da se Estonija ukrcava na Titanik iako je jasno da on ide ka ogromnoj santi leda.

Jedan od nezadovoljnih građana je Anti Pulametc:

"Estonija usvaja euro u najgorem mogućem trenutku, kada predsjedavajući Evropske unije kaže da je čitav evropski projekat doveden u pitanje. Estonija je kao Titanik. Na pučini se vidi ogromna santa leda, na palubi je u toku žurka, a Titanik u koritu broda nema sigurnosne komore koje bi ograničile prodor vode u slučaju oštećenja. U ekonomiji i finansijama ulogu tih komora igraju upravo nacionalne valute."

Kada neku zemlju pogodi ekonomska kriza, vrlo je povoljno da ona ima sopstvenu valutu jer njena vrijednost može da padne i da tako omogući veći izvoz.

Estonija se tog mehanizma odavno odrekla.

Njena kruna je bila vezana najpre za njemačku marku, a onda za euro.

Nezavisnu monetarnu politiku praktično nije imala ni do sada.

Pravdajući uvođenje eura, ministar finansija Jurgen Ligi takođe poseže za metaforom iz pomorstva:

"Kada puše bura, bolje je da budete na brodu nego izvan njega."

Ključni igrač na tom velikom brodu je riješen da lađa ne završi kao Titanik.

Njemačka kancelarka Angela Merkel iskoristila je novogodišnje obraćanje sunarodnicima da poruči da euro nema alterantivu, iako su mnogi u Berlinu proteklih mjeseci gunđali jer su finansijski morali da priteknu u pomoć najprije Grčkoj, a potom i Irskoj.

"Evropa je posljednjih mjeseci na velikom iskušenju. Moramo ojačati euro. Tu nije riječ samo o novcu. Euro je daleko više od valute. Mi Evropljani smo, na sreću, ujedinjeni. Ujedinjena Evropa je garant naše slobode i našeg mira. Euro je temelj našeg prosperiteta. Njemačkoj je potrebna Evropa i zajednička valuta zarad našeg napretka i prevazilaženja izazova koji dolaze iz cijelog svijeta. Mi Nijemci privhatamo teret odgovornosti, iako je to ponekad vrlo teško", kazala je.

Merkel je proteklih mjeseci često bila kritikovana da nije na vrijeme reagovala na širenje dužničke krize s Grčke na Irsku, a u Novoj godini možda i na Portugal i Španiju, pa čak i na Italiju.

Ustezala se jer je to značilo trošenje njemačkih para na spasavanje drugih.

Postavlja se pitanje da li je ona sada svoje sugrađane počela da priprema za mogućnost da narednih mjeseci načini nove ustupke kako bi spasila euro.

Nijemci su svjesni da bi skupo platili raspad evrozone.

Ako bi, naprimjer, ponovo bila uvedena njemačka marka, ona bi drastično skočila u odnosu na druge valute, a to bi zasigurno smanjilo njemački izvoz na kojem se temelji nevjerovatno uspješni oporavak njemačke privrede u 2010. godini.

U političkom smislu kolaps eura bi doveo u pitanje čitav projekat integracije koji je temelj mira u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Čini se da je politička elita u Berlinu i drugim prijestonicama došla do konsenzusa - spasavanje eura će biti teško, ali bi posljedice njegovog kolapsa bile daleko teže.