Države na istočnoj granici Evropske unije traže više novca od Brisela za odbranu od ruskih provokacija

Lideri osam država članica EU koje graniče s Rusijom iskoristit će samit u Helsinkiju u utorak kako bi izvršili pritisak za namjenska sredstva za odbranu u narednom dugoročnom budžetu Unije, tvrdeći da se sigurnost na prvoj liniji više ne može tretirati isključivo kao nacionalni trošak, prema riječima tri evropska vladina zvaničnika.

"Jačanje istočnog krila Evrope mora postati zajednička odgovornost Evrope", rekao je u ponedjeljak estonski premijer Kristen Michal.

Samit, prvi te vrste, koji je pokrenuo finski premijer Petteri Orpo, naglašava rastuću zabrinutost zemalja takozvanog istočnog krila EU zbog sve otvorenijih ruskih pokušaja da testira njihovu odbranu i izazove paniku među stanovništvom.

Posljednjih mjeseci Rusija je slala borbene avione u estonski zračni prostor i poslala desetine dronova duboko u teritoriju Poljske i Rumunije.

Njen saveznik Bjelorusija je više puta zaustavljala litvanski zračni saobraćaj dopuštajući ogromnim balonima da prelaze njene granice. A prošle sedmice je glavni moskovski izaslanik Sergej Lavrov uputio prikrivenu prijetnju Finskoj u vezi s izlaskom iz NATO-a.

"Rusija je prijetnja Evropi daleko u budućnosti. Uvijek postoji konkurencija za resurse u EU, ali finansiranje odbrane nije nešto što se nekome oduzima", rekao je Orpo u subotu finskom dnevniku Helsingin Sanomat.

Sastanak u utorak, kojem prisustvuju Finska, Švedska, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Rumunija i Bugarska, dolazi tokom ključne sedmice za Evropu.

U ponedjeljak se nekoliko lidera EU sastalo s američkim zvaničnicima dok pokušavaju postići mirovni sporazum za Ukrajinu, samo tri dana prije nego što se svih 27 zemalja EU ponovo okupi na presudnom samitu koji će odlučiti hoće li odblokirati 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine za Kijev.

U središtu rasprave u utorak bit će deblokada novca EU.

Zemlje na prvoj liniji žele da EU "predloži nove finansijske mogućnosti za granične zemlje i finansijske alate zasnovane na solidarnosti", rekao je jedan od vladinih zvaničnika.

Kao dio budžetskog prijedloga za period 2028–2034, Evropska komisija planira povećati izdvajanja za odbranu pet puta, na 131 milijardu eura.

Zemlje na prvoj liniji željele bi da dio tog novca bude namijenjen regionu, rekla su dva vladina zvaničnika, poruku koju će vjerovatno ponoviti tokom samita Evropskog vijeća u Briselu u četvrtak.

U međuvremenu, EU bi trebala razmotriti nove finansijske instrumente slične programu zajmova za oružje od 150 milijardi eura, nazvanom Security Action For Europe (SAFE), rekla su ista dva zvaničnika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je prošle sedmice za Politico da je dobila pozive da se uspostavi "drugi SAFE" nakon što je prva verzija bila preopterećena prijavama.

Zemlje na prvoj liniji također žele iskoristiti svoju političku težinu kako bi podržale dva predstojeća projekta EU za jačanje protivdronovske i šire odbrane Unije, rekla su dva zvaničnika.

Lideri EU su u oktobru odbili formalno podržati inicijative Eastern Flank Watch i European Drone Defense Initiative, suočeni s protivljenjem zemalja poput Mađarske, Francuske i Njemačke, koje su ih smatrale pretjeranim zadiranjem Brisela u oblast odbrane.

Novac neće biti jedino pitanje koje izaziva podjele u sjeni sastanka u utorak. Posljednjih sedmica administracija Donalda Trumpa više puta je kritikovala Evropu, pri čemu je američki predsjednik u intervjuu za Politico evropske lidere nazvao "slabima".

Zemlje poput Njemačke i Danske odgovorile su na rastuće američke prigovore tako što su direktno odbacile nedavne kritike i formalno označile Washington kao "sigurnosni rizik".

Ali takav pristup je uznemirio zemlje na prvoj liniji, svjesne rizika da se ugrozi posvećenost Washingtona kolektivnoj odbrani NATO-a, koju vide kao posljednju liniju zaštite od Moskve.

Ovakav stav također odražava rastuću zabrinutost unutar NATO-a da će mirovni sporazum u Ukrajini Moskvi dati više prostora da se ponovo naoruža i preusmjeri svoje napore prema zemljama na prvoj liniji.

"Ako se rat u Ukrajini zaustavi ,ruska želja je da svoje vojnike drži zaposlenima", rekao je jedan visoki NATO diplomata, tvrdeći da će ti vojnici vjerovatno biti "premješteni u našem smjeru".