Evropa planira za Rusiju nešto što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo: "Koliko smo ih spremni tolerisati?"

Ideje se kreću od zajedničkih ofanzivnih sajber operacija protiv Rusije, brže i koordiniranije atribucije hibridnih napada tako što se brzo "pokazuje prstom" na Moskvu do iznenadnih vojnih vježbi pod vodstvom NATO-a, prema riječima dvojice visokih evropskih zvaničnika i trojice diplomata EU.

"Rusi konstantno testiraju granice, kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?", istakla je u intervjuu za POLITICO latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže te dodala:

"Potrebna je proaktivnija reakcija. A to nije razgovor koji šalje signal, to je djelovanje".

Ruski dronovi nedavno su letjeli iznad Poljske i Rumunije, dok su misteriozni dronovi izazvali haos na aerodromima i vojnim bazama širom kontinenta. Drugi incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih aviona i ratnih brodova, te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj liniji koja prevozi vojnu pomoć za Ukrajinu.

"U cjelini, Evropa i savez moraju sebi postaviti pitanje koliko dugo smo spremni tolerisati ovakvu vrstu hibridnog ratovanja ... da li bismo trebali razmisliti o tome da i sami postanemo aktivniji u ovom području", rekao je prošle sedmice njemački državni sekretar za odbranu Florian Hahn za Welt TV.

Hibridni napadi nisu nova pojava. Rusija je u posljednjih nekoliko godina slala ubice da likvidiraju političke protivnike u Velikoj Britaniji, optuživana je za uništavanje skladišta oružja u centralnoj Evropi, pokušavala destabilizovati EU finansiranjem krajnje desničarskih političkih partija, bavila se ratom na društvenim mrežama i pokušavala poremetiti izbore u zemljama poput Rumunije i Moldavije, piše Politico.

"Današnji svijet nudi mnogo otvoreniji, štaviše, moglo bi se reći, kreativniji prostor za vanjsku politiku", rekao je ruski lider Vladimir Putin tokom oktobarske Valdaj konferencije te dodao:

"Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Da li je to samo retorika, ili je vrijeme da odgovorimo?".

Bivši ruski predsjednik i trenutni zamjenik šefa Vijeća za sigurnost Kremlja Dmitrij Medvedev prošlog mjeseca je tako naveo:

"SAD su naš protivnik".

Ipak, Evropa ne želi rat s nuklearno naoružanom Rusijom i mora pronaći način da odgovori na način koji odvraća Moskvu, a da ne prekorači nikakve crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata. To ne znači povlačenje, prema riječima švedskog ministra odbrane Michaela Claessona.

"Ne smijemo sebi dozvoliti strah i puno tjeskobe zbog eskalacije. Moramo biti čvrsti", rekao je on.

Do sada je odgovor bio jačanje odbrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je rekao da će ojačati odbranu dronova i zračnu odbranu na svojoj istočnoj granici što je poziv koji je slijedila i EU. Čak i to ljuti Moskvu.

"Evropljani bi trebali da se boje i drhte poput glupih životinja u stadu koje se vode na klanje", rekao je Medvedev te dodao:

"Trebali bi se obliti strahom, osjećajući svoj bliski i mučan kraj".