Evropski lideri pod pritiskom da ojačaju odbranu: Okupljaju se u Danskoj pod strogim mjerama sigurnosti

Upadi su postali posebno izraženi za zemlje na istočnom krilu EU poput Poljske i Estonije. Deset država članica već je podržalo planove za višeslojni "zid od dronova" kako bi se brzo otkrili, pratili i uništavali ruski dronovi.

Danska je pojačala sigurnost uoči samita, zabranila sve civilne letove dronovima do petka i uvela stroga ograničenja u saobraćaju u Kopenhagenu.

Danska će u četvrtak biti domaćin i šireg samita Evropske političke zajednice, a međunarodni saveznici pružili su podršku kako bi se osiguralo da oba događaja prođu bez incidenata.

Aerodrom Kopenhagen, a zatim nekoliko danskih aerodroma i vojnih lokacija na poluotoku Jutland, prošle sedmice su se suočili s poremećajima uzrokovanim dronovima.

Protivdronovsku i nadzornu podršku poslale su Poljska, Nizozemska, Finska, Švedska i SAD. Njemačka fregata također je uplovila u Kopenhagen.

Kao domaćin desetina evropskih lidera tokom dva dana, Danska će željeti spriječiti bilo kakva nova nepoželjna iznenađenja u svom zračnom prostoru.

Danska policija nije pronašla dokaze da je Rusija stajala iza prošlosedmičnih poremećaja s dronovima, koji nisu uzrokovali povrede, ali je vlada optužila "profesionalnog aktera." Premijerka Mette Frederiksen rekla je da "primarno jedna zemlja predstavlja prijetnju evropskoj sigurnosti – a to je Rusija."

Švedski premijer Ulf Kristersson također je izjavio da "sve ukazuje na Rusiju."

Stockholm je pozajmio "nekolicinu moćnih radarskih sistema" svom susjedu za potrebe dva samita, izjavio je Kristersson.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev šalje misiju u Dansku na zajedničke vježbe kako bi pružio "ukrajinsko iskustvo u protivdronovskoj odbrani."

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je uoči samita da su upadi u zračni prostor sve gori i da je "razumno pretpostaviti da dronovi dolaze iz Rusije."

Dronovi su proteklih dana viđeni nad njemačkom sjevernom pokrajinom Schleswig-Holstein, a letovi su protekle sedmice odgađani i na aerodromu u Vilniusu u Litvaniji i na aerodromu u Oslu u Norveškoj zbog aktivnosti dronova.

"Nismo u ratu, ali više nismo ni u miru. Moramo učiniti mnogo više za vlastitu sigurnost", rekao je Merz na medijskom događaju u Düsseldorfu ove sedmice.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je očito da je Njemačka već dugo "indirektno uključena" u rat u Ukrajini te je odbacio "neosnovane optužbe" o ruskom učešću u prošlosedmičnim poremećajima u Danskoj.

"Evropa bi bolje prošla kada bi tražila dijalog o sigurnosnim pitanjima umjesto da pokušava graditi razdvajajući ‘zid od dronova'", rekao je u utorak.

Zabrinutost zbog ruskih aktivnosti na istočnom krilu Evrope tolika je da se NATO u septembru dva puta sastao na konsultacijama po članu 4. svog ugovora, prvo nakon što su dronovi povrijedili poljski zračni prostor, a zatim kada su ruski avioni MiG-31 ušli u estonski zračni prostor na 12 minuta.

"Moramo održati naše nebo sigurnim", rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, koji se uoči samita u Kopenhagenu sastao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen u Briselu.

Ideju o zidu od dronova iznijela je prije mjesec dana von der Leyen, a Rutte je rekao da je ona "pravovremena i neophodna jer u konačnici ne možemo trošiti milione eura ili dolara na rakete da bismo obarali dronove koji koštaju svega nekoliko hiljada dolara."

Visoki diplomata EU rekao je za BBC da i dalje postoje pitanja o finansiranju plana te o komandnoj strukturi, ali da je evropski odgovor na ruske povrede zračnog prostora u Poljskoj doveo do ozbiljnog preispitivanja.

Bivši brigadni general danske vojske Ole Kvaerno rekao je za BBC da je zid od dronova "politički, vrlo općenit koncept u ovom trenutku", ali da je prošlosedmična aktivnost dronova nad njegovom zemljom bila poziv na buđenje za vlasti i širu dansku javnost.

Upozorio je da bi sljedeća meta napada mogla biti drugačija.

"To bi mogla biti infrastruktura poput snabdijevanja energijom. Priroda hibridnog rata je da nas treba iznenaditi. Dakle, ne završavamo s operativnim šokovima poput ovoga", rekao je Kvaerno iz Danskog centra za odbrambenu robotiku i autonomiju.

Još jedan istaknuti projekat, nazvan Eastern Flank Watch, ima za cilj jačanje istočnih granica EU morem, zrakom i kopnom radi zaštite od tzv. hibridnog ratovanja, kao i od ruske "flote iz sjene". Von der Leyen je rekla da EU mora na ovome sarađivati i s NATO-om i s Ukrajinom.

Liderima EU bit će predstavljeni planovi za mapu puta koja ima za cilj jačanje odbrane i razvoj evropske odbrambene industrije do kraja decenije kako bi se proizvodila najsavremenija vojna oprema. Planovi će se potom usklađivati s NATO-om prije nego što se lideri EU ponovo sastanu kasnije ovog mjeseca.

Prema planovima za "spremnost do 2030.", Evropa mora djelovati sada kako bi svoje kapacitete pripremila za "bojna polja sutrašnjice."

Jedna od ključnih ideja jeste sve veći fokus na zajedničke nabavke. EU je već podržala prijedloge za prikupljanje do 150 milijardi eura na tržištima kapitala kako bi se pomoglo finansiranje odbrambenih ulaganja. Velika Britanija i Kanada vjerovatno će učestvovati u fondu.

Finansijska podrška EU Ukrajini također će biti tema razgovora, više od tri i po godine nakon početka ruske invazije u punom obimu.

Ukrajina je također kandidat za ulazak u EU, ali se suočava s rastućim protivljenjem Mađarske i tenzijama duž njihove zajedničke granice, nakon što je Kijev optužio Budimpeštu da šalje izviđačke dronove u zapadnu Ukrajinu.

Mađarski premijer Viktor Orban, jedan od najbližih ruskih saveznika u EU, tvrdio je da Ukrajina "nije suverena zemlja" jer je finansira Zapad.