Bundestag je zatražio od "Chaos Computer Cluba" (CCC) da dokaže svoje optužbe o tome da vlasti koriste ilegalni računarski program za špijuniranje privatnih računara u Njemačkoj. CCC mora jasno da kaže o kojem programu je riječ i koji organ vlasti ga je i u koje svrhe koristio.
"Ukoliko se ispostavi da su optužbe tačne, to bi značilo da je postupak vlasti kriminalan. Predsjedavajući Odbora Bundestaga za unutrašnje poslove Wolfgang Bosbach načelno nije protiv istraga pomoću računarskih programa koje instališu bez znanja vlasnika računara.
"To su mogućnosti istrage kojih se država generalno ne može odreći, jer inače u cijelom nizu procesa ne bi mogla da dođe do dokaza" - kaže on.
CCC je prošle nedjelje saopštio da je došao u posjed "državnog računarskog programa za špijunažu" koji njemačkim istražiteljima služi za nadgledanje telekomunikacionih veza na internetu.
Ovi "trojanski konji" ne samo što mogu da omoguće uvid u najintimnije podatke, već omogućavaju da se na privatne računare ugrade i drugi štetni programi - tvrde iz ovoh kompjuterskog kluba.
"Neue Osnabruecker Zeitung" smatra da bi „bilo pogrešno smatrati da je ovaj `usisivač` za podatke jednokratna nezgoda. Jer, to ne bi bio prvi put da vlasti premaše cilj prilikom kontrole šifrovane komunikacije.
Programeri špijunskog programa su svakako znali šta rade - najposlije zakamuflirali su nezakonite dodatne funkcije svog programa. Tako je "trojanac" mogao mnogo više od onoga što je, prema njemačkom Ustavu, smio.
Uz sve to, špijunski program je bio još i loše zaštićen od zloupotrebe, što je pravi poziv za kriminalce. I način na koji je ovaj program izrađen ukazuje na umiješanost pokrajinskih ili saveznih vlasti u kršenje Ustava.
Da li su oni to kršenje prihvatili ili ga zbog nedovoljnog tehničkog znanja nisu prepoznali - to je građanima svejedno. U oba slučaja povjerenje u državu je ozbiljno uzdrmano - navodi list.
Kada bi državni istražioci špijunirali zle momke, još bi moglo mirno da se spava. Ali, digitalni agent vreba svuda, a i - nevidljiv je. Toliko je kompleksan da ga razumiju samo stručnjaci, a obični građani su mu izloženi na milost i nemilost. Ako međunarodnoj zajednici ne uspije da nađe djelotvorne antikodove, neće biti ugroženo samo pravo građana na informaciono samodređenje, već i elementarne vrijednosti poput slobode, morala i dostojanstva, i to širom svijeta - piše "Saarbrücker Zeitung".
"Frankfurter Allgemeine Zeitung" smatra da su razmjere štete nešto novo.
"Kada se negdje u svijetu desi nesreća u hemijskoj ili energetskoj privredi, od toga u demokratskim republikama profitiraju ekološki orijentisane stranke ili savezi. Bezbjednost informacija u Njemačkoj sada je doživjela svoju prvu veliku nesreću. Neizbježne političke posljedice biće dubok zahvat u suštinu društva" - prognozora list.
Prije desetak godina naučnici u Berkeleyju izračunali su da bi, pri ravnomjernoj podjeli svjetskog informacionog blaga na svjetsko društvo, na svakog pojedinca otpalo 800 megabajta podataka. Već tada je na pojedinca otpadalo oko deset metara odštampanog papira.
Socijalni i politički život u bliskoj budućnosti obilježiće i način na koji je regulisan pristup ljudi informacijama i energiji. Samo demokratski kontrolisane upravne forme mogu da spriječe neželjene posljedice baratanja tim informacijama.
Možda vas zanima
Do daljnjeg bez proba
Nizozemac pod istragom EBU-a, navodno udario člana izraelske delegacije na Eurosongu
Vezani članci
