CNN o Neretvi: Jedna od najvrijednijih i najugroženijih rijeka u Evropi
"Rijeka Neretva krči svoj put kroz neprohodnu bosanskohercegovačku šumu. Očaravajuća plavo-zelena rijeka, teče od duboko unutar Dinarskih Alpa do Jadranskog mora – na nekim tačkama nestaje u podzemnim kanalima prije nego što se ponovno pojavi u žuborećim izvorima", započeli su svoju priču o Neretvi.
Navode kako je to jedna od najhladnijih rijeka na svijetu i dom jedinstvenih ekossistema i bezbrojnih rijetkih vrsta, od mramorne pastrve i žutokljune krastače do nedostižne čovječje ribice, slijepog daždevnjaka koji živi u mreži špilja rijeke.
"Ali ovo bi se moglo promijeniti. Rijeka je, kao i mnoge druge u svijetu, ugrožena branama. Prema Centru za okoliš, bh. organizaciji za očuvanje prirode, više od 50 hidroenergetskih projekata predloženo je duž njegove dužine i njenih pritoka, a gotovo polovina njih planirana je za gornji tok, koji je do sada ostao divlji i neometani", navode.
Ove brane mogle bi naštetiti ne samo rijeci i njenim stanovnicima, već i širem okolišu koji ovisi o ovom jedinstvenom plovnom putu.
"U Ulogu, selu na Neretvi, možete vidjeti potencijalna razaranja iz prve ruke. Hidroelektrana snage 35 megavata s branom visokom 53 metra u poodmakloj je fazi izgradnje: posječeno drveće niže obalu rijeke, stvarajući prostor za ono što će postati akumulacija, a pristupne ceste za kamione za drva i građevinska vozila prorezane su poput ožiljaka kroz šumoviti krajolik", piše u tekstu.
Upravo ovdje, odmah uzvodno od gradilišta, više od 60 naučnika iz 17 zemalja okupilo se u junu na “Neretvanskoj sedmici nauke” Većina je tamo otputovala kao volonteri koji su sami finansirali, ujedinjeni u zajedničkom cilju: spasiti Neretvu.
“Žele nam pomoći spasiti ovu izvanrednu rijeku. To je vjerovatno jedna od najvrjednijih i bioraznolikih rijeka u Evropi, a u isto vrijeme je i najugroženija", kaže Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatcha i koordinator kampanje Save the Blue Heart of Evrope za zaštitu balkanskih rijeka.
Evropa ima najzaprečeniji riječni krajolik na svijetu, s više od milion barijera, od brana i ustava do rampi, gazova i propusta, prema istraživačkom projektu EU-a. To je uzelo svoj danak u divljim životinjama, pri čemu jednoj od tri vrste slatkovodnih riba prijeti izumiranje.
Ali Neretva je uspjela ostati relativno neoštećena, njegujući zdrav ekosistem uključujući ono za što naučnici vjeruju da bi moglo biti jedno od posljednjih područja mrijesta ugrožene mekousne pastrve.
Upravo je ova smeđa riba dovela Kurta Pintera, slatkovodnog ekologa, čak iz Beča u Austriji u svom retro narančastom kamperu da proučava rijeku. Koristeći tehnike kao što je elektrofishing, proces koji stvara električno polje u vodi kako bi privukao ribu prema mreži, i uzorke DNK iz okoliša, nada se pronaći dokaze o vrsti koja živi i razmnožava se u gornjoj Neretvi i njezinim pritokama, pružajućimuniciju protiv predloženih hidroenergetskih projekata.
Brane, pregrade i svi oblici i veličine hidroenergetskih projekata mogu ugroziti riblje vrste jer blokiraju ili koče migraciju, objašnjava on. U prirodnom riječnom sistemu, ribe se obično mrijeste u uzvodnim područjima, a hrane se i pare nizvodno.
"Ovaj otvoreni sistem je stvarno važan za migraciju riba u područja gdje imaju vrlo visok reproduktivni uspjeh", kaže on.
Predložene brane duž toka Neretve poremetile bi ciklus razmnožavanja mekousne pastrve i, kako se boji, gurnule ionako ugroženu vrstu pred izumiranje. Iako je gubitak jedne vrste razoran, utjecaj tu ne prestaje.
"Ako izvadite ribu iz ove rijeke, to će utjecati na okolni okoliš, okolne kopnene vrste", kaže Pinter.
Na Neretvanskoj sedmici nauka nisu zabrinuti samo stručnjaci za ribu. Među ostalima postoje stručnjaci koji proučavaju šišmiše, gljive, leptire i medvjede. Svi vjeruju da bi projekti hidroelektrana mogli imati strašne posljedice za njihovu odabranu skupinu vrsta.
“Sve je to povezano”, kaže Eichelmann, objašnjavajući da se mulj od izgradnje nakuplja na riječnom koritu, ubijajući mala stvorenja poput dagnji koje filtriraju i čiste vodu. Kako voda postaje prljavija, to utječe na biljke i životinje u rijeci i uz njezine obale. A priroda rijeke znači da se onečišćenje ne može zadržati: "Što učiniš maloj rijeci, učiniš i većoj, a na kraju i oceanu."
Postoji, međutim, delikatno balansiranje između ovih ekoloških izazova i rastuće potražnje za obnovljivom energijom. U Bosni je hidroenergija ključni izvor električne energije, odgovorna za 37 posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji u 2021. Kako zemlja i svijet prelaze s fosilnih goriva, hidroenergija bi mogla ponuditi čišći izvor energije.
Na Balkan se gleda kao na neiskorišteni resurs, pun rijeka koje – za razliku od ostatka Evrope – još nisu razvijene. Inicijative, od kojih neke financira EU, čiji je cilj biti klimatski neutralan do 2050., pokreću razvoj hidroenergije u cijeloj regiji. Od 2022. više od 3.300 postrojenja bilo je planirano ili u izgradnji na Balkanu, uz 1.700 postrojenja koja su već bila u funkciji.
Programeri kažu da ovi projekti mogu osigurati prihod i zapošljavanje. U e-poruci CNN-u, glasnogovornik EFT grupe, kompanije za trgovanje energijom i ulaganja koja vodi razvoj hidroelektrane Ulog, istaknuo je da su lokalne kompanije i radnici korišteni i da će biti korišteni i u izgradnji i radu elektrane. Dodali su da je procjena utjecaja na okoliš “izrađena, pregledana i odobrena u skladu s važećim propisima”.
Radomir Sladoje, načelnik Kalinovika, ponovio je ovo govoreći na prvom danu Neretvanskoj sedmici nauke. Obraćajući se naučnicima, priznao je da bi mnogi od njih mogli biti ljuti što su lokalne vlasti odobrile branu Ulog, ali je zamolio: “Mi smo mala sredina kojoj je trebao financijski poticaj”.
Kampanja Save the Blue Heart of Europe kaže da joj cilj nije potpuna zabrana hidroenergije, već osigurati da ona slijedi strogi pristup planiranju koji daje prioritet očuvanju prirode. Također bi želio da se zone zabrane provedu u područjima ključne bioraznolikosti.
"Hidroenergija ima svrhu. Ali kao u medicini, iako male doze mogu biti tačne i zdrave, ako ih uzmete previše, to je smrtonosno", kaže Eichelmann.
Očuvanje rijeke koja slobodno teče također može donijeti ekonomske dobitke kroz razvoj turističkih aktivnosti kao što su rafting, pecanje i trekking.
Ranije ove godine, u južnoj Albaniji, ovaj argument je uspješno pobijeđen u slučaju rijeke Vjose, koja je proglašena prvim svjetskim nacionalnim parkom divlje rijeke. Ovim potezom osigurana je zaštita više od 400 kilometara rijeka i potoka, pokrivajući cijelu dužnu rijeke i sve njezine glavne pritoke. Kroz odgovorni turizam, albanska vlada kaže da će to biti od koristi lokalnim zajednicama i pomoći u rješavanju problema depopulacije u tom području.
"Vjosa je donijela nadu borcima. (To) je dokazalo da možete dobiti ove slučajeve protiv vlade, a to je izazvalo malu bujicu valova diljem Balkana,” kaže Eichelmann.
Već pregrađena u dijelovima, Neretva se ne bi kvalifikovala kao nacionalni park divlje rijeke, ali očuvanje netaknutih dijelova još uvijek je vrijedno. Iako je možda prekasno za zaustavljanje brane Ulog, koja bi trebala početi s komercijalnim radom 2024., postoje znakovi da bi kampanja mogla spriječiti hidroenergetske projekte planirane za netaknute vode uzvodno.
Nedavno su raskinuti ugovori za 15 malih hidroelektrana planiranih na Neretvici, pritoci Neretve, a 2022. godine kampanja je dobila potporu Bernske konvencije, međunarodnog sporazuma za zaštitu evropske faune i flore.
Za sada, struja ide s njima, ali Eichelmann se nada da se ova sila može održati na cijelom Balkanu.
“Zovemo ga 'plavo srce' jer je to posljednje područje gdje imamo ovaj dragulj. To je kao dar Evropi, Zemlji, da su te rijeke preživjele desetljeća uništavanja. Imamo jednu priliku da ovo plavo srce nastavi kucati", kaže Eichlemann, piše CNN.
