CBS tvrdi da SAD i Izrael razmatraju novi napad na Iran u kratkom roku
Prema tim izvorima, vladu Benjamina Netanyahua zabrinjava koliko brzo Iran obnavlja proizvodnju balističkih raketa i koliko ubrzano svoju vojnu i nuklearnu infrastrukturu seli pod zemlju kako bi je zaštitio od napada.
Izraelska vojska je, kako navodi CBS, spremna za novu rundu borbi i u najvišem je stepenu odbrambene pripravnosti. Netanyahuova administracija radije bi pokrenula novu zajedničku operaciju sa SAD-om, ali nije jasno želi li Trump narediti novu vojnu akciju i kakvu.
Bijela kuća i američka vojska nisu htjele komentarisati razmišljanja unutar administracije, a Netanyahuov ured i izraelska vojska nisu odgovorili na upit CBS-a. S već raspoređenim snagama nova ofanzivna operacija mogla bi, prema CBS-u, početi dva do četiri dana nakon naredbe. SAD u regiji ima desetine hiljada vojnika i dva nosača aviona s pratećim udarnim grupama.
Trump: Vidjet ćemo nakon početka godine
Trump nije dao jasan signal hoće li narediti novi napad. Za Fox News je u srijedu rekao da i dalje želi dogovor s Iranom, ali takav koji će trajati, i ponovio prijetnju silom.
"Završit ću to. Da, uskoro. Ovako ili onako, završit ćemo to", rekao je Trump o ratu.
Dan kasnije za izraelski Kanal 12 kazao je da "ne žuri ni s kakvom odlukom". "Vidjet ćemo šta će se desiti nakon početka godine", dodao je.
Komandant Centralne komande SAD-a admiral Brad Cooper u srijedu je u izraelskom ministarstvu odbrane razgovarao s vrhom izraelskih sigurnosnih službi, među kojima su bili načelnik Generalštaba Eyal Zamir i direktor Mossada Roman Gofman. Izraelska vojska sastanak je opisala kao "zajedničku, sveobuhvatnu procjenu situacije". Prema CBS-u, neuobičajeno je što su izraelske vlasti potvrdile prisustvo šefa Mossada, pa mnogi u Izraelu to tumače kao znak da je Iran bio jedna od glavnih tema.
Iran prijeti odgovorom bez geografskih granica
Iranski zvaničnici, uključujući visoke članove Islamske revolucionarne garde, prijete da bi odgovor na novi napad bio širi nego ranije: osim Izraela i američkih baza u Perzijskom zaljevu, mete bi mogle biti i američke baze u Evropi, energetska infrastruktura u Zaljevu i podmorski internetski kablovi. U izjavi koja se pripisuje vrhovnom vođi ajatolahu Mojtabi Khameneiju navodi se da u slučaju povratka otvorenim neprijateljstvima "ne bi bilo geografskih granica za iranske rakete".
Teheran odbija svako primirje kojim bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz, kao i razgovore o nuklearnom programu, dok SAD ne prihvati sedam zahtjeva, među kojima su kraj neprijateljstava na svim frontovima na Bliskom istoku i ukidanje američke blokade iranskih luka i brodova.
Međunarodni posmatrači vjeruju da Iran pod ruševinama oštećenih nuklearnih postrojenja i dalje ima oko 900 funti (približno 400 kilograma) uranija obogaćenog do 60 posto, što je tek kratak tehnološki korak od nivoa potrebnog za oružje.
Novi napad bio bi treća runda velikih neprijateljstava i došao bi u politički osjetljivom trenutku. Netanyahu bi zbog rezultata oktobarskih izbora mogao izgubiti premijersku funkciju u narednim sedmicama, a Trumpovi republikanci u januaru gube kontrolu nad oba doma Kongresa, čime njegovi protivnici dobijaju veći utjecaj na finansiranje rata. Dio Netanyahuovih političkih rivala smatra da on pokušava vratiti zemlju u rat kako ne bi izgubio vlast.