Budimpešta mijenja kurs: Mađarska razmatra izbacivanje ruskog Rosatoma iz proširenja nuklearne elektrane Pakš

Projekat je Viktor Orban 2014. godine dodijelio Rosatomu bez tendera. Politički je osjetljiv i izuzetno skup, a nesigurnost je dodatno povećala suša u augustu, zbog koje su postojeći reaktori elektrane gotovo ugašeni.

Proširenje Pakša je najvažniji projekat Rosatoma u Evropskoj uniji otkako je Finska u maju 2022. raskinula ugovor s ruskom kompanijom. Dvije strane od tada vode pravne sporove. Pod Orbanom se Mađarska protivila svim sankcijama ruskoj nuklearnoj energiji.

Vlada premijera Petera Magyara, koji je u aprilu ubjedljivo pobijedio na izborima, konačnu odluku o proširenju Pakša trebala bi donijeti krajem ove ili početkom naredne godine.

Projekat je prvobitno procijenjen na 12,5 milijardi eura, a do februara, kada je izliven prvi beton, Mađarsku je koštao više od dvije milijarde eura.

Glasnogovornica mađarske vlade nije odmah odgovorila na upit Reutersa. Iz Rosatoma su poručili da projekat provode prema rasporedu dogovorenom s naručiocem i da je u toku proizvodnja glavne opreme za buduće energetske blokove.

"Od naručioca nismo dobili nikakvo formalno obavještenje o namjeri raskida ugovora, niti vidimo ikakav pravno opravdan osnov za takvu odluku", naveo je portparol kompanije.

Osoba upoznata s revizijom projekta rekla je da su svi scenariji na stolu, uključujući promjenu glavnog izvođača. Revizija će, kako je navela, utvrditi pravne, tehničke, finansijske i vremenske posljedice promjene dobavljača, kao i to da li je projekat finansijski isplativ.

Prvobitni ugovor s Rosatomom mijenjan je pet puta, a šesta izmjena je pripremljena, ali nije potpisana. Sud pravde EU je 2025. godine poništio odobrenje Evropske komisije za državnu pomoć projektu.

Drugi izvor, blizak vladi, rekao je da se vlada priklanja zaključku da je proširenje Pakša potrebno, ali bez učešća Rosatoma.

Magyarova proevropska vlada snažno podržava nuklearnu energiju, koja joj je potrebna zbog rastuće potrošnje i kao oslonac uz obnovljive izvore. Zsuzsa Beres, zamjenica državnog sekretara za nuklearnu energiju u Ministarstvu ekonomije i energetike, prošle sedmice je na jednoj konferenciji rekla da će se Mađarska i u budućnosti snažno oslanjati na nuklearnu energiju.

Dok se čeka proširenje, Budimpešta razmatra da zatraži produženje dozvola za rad četiri postojeća reaktora ruske proizvodnje u Pakšu za 20 godina. Dozvole ističu između 2032. i 2037. godine.

Od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. države EU smanjile su uvoz ruske nafte i plina, ali Rosatom je izbjegao sankcije. Prema podacima Svjetskog nuklearnog udruženja (World Nuclear Association), Rusija je 2025. isporučila oko 23 posto usluga obogaćivanja uranija za EU i 16 posto prirodnog uranija.

Ako revizija završi odlukom protiv Rosatoma, Mađarska bi mogla izgubiti 1,1 milijardu eura koliko je dosad plaćeno ruskoj kompaniji, uz moguće kazne za raskid ugovora.

Izvori nisu naveli mogućeg novog dobavljača, ali je jedan rekao da bi evropski dobavljač pojednostavio vanjskopolitički okvir i pitanje sankcija, dok bi izazovi u upravljanju projektom ostali isti.