Francuska nad Evropom otvara nuklearni kišobran, deset zemalja gradi mrežu nuklearnog odvraćanja

Prema pisanju američkog lista, plan koji je francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavio u martu ne svodi se samo na avione. Uključuje i izgradnju nove infrastrukture: sisteme ranog upozoravanja, sigurne komunikacijske veze i razmjenu obavještajnih podataka između Pariza i partnera.

U martu je Macron naveo osam zemalja: Veliku Britaniju, Njemačku, Poljsku, Holandiju, Belgiju, Grčku, Švedsku i Dansku. U međuvremenu su se pridružile Norveška i Finska.

Pariz ne pregovara sa svim partnerima zajedno. Vodi zasebne razgovore sa svakom zemljom, pa evropski partneri, kako WSJ prenosi od visokih zvaničnika odbrane, stalno međusobno porede šta im je Francuska rekla.

Uprkos uključivanju drugih zemalja, nuklearne snage ostaju potpuno pod francuskom kontrolom. Partneri nemaju pravo glasa o upotrebi oružja, a odluku donosi isključivo francuski predsjednik.

Francuska prema procjeni Federacije američkih naučnika (FAS) ima oko 290 nuklearnih bojevih glava, znatno manje od SAD-a i Rusije. Macron je u martu najavio povećanje arsenala i rekao da broj bojevih glava ubuduće neće biti javan.

Macronov savjetnik za strateška pitanja Xavier Chatel kazao je za WSJ da plan Rusiji donosi dodatnu komplikaciju, jer mora računati s još jednim slojem odvraćanja. Dodao je da Francuska, za razliku od SAD-a, dijeli geografiju i kontinent sa svojim susjedima.

Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je da njegova zemlja u mirnodopskom periodu ne planira nuklearno oružje na svojoj teritoriji, ali da želi Rusiji stvoriti strateški problem.

"Ne znamo gdje će se ovo završiti", rekao je Stubb. Procijenio je da bi proces mogao trajati 10 do 15 godina.

Nicole Grajewski, stručnjakinja za Rusiju i nuklearna pitanja s pariškog univerziteta Sciences Po, ističe za WSJ da je francuski arsenal za Moskvu u nekim aspektima opasniji od američkog. NATO-ov sistem dijeljenja nuklearnog oružja oslanja se na američke gravitacijske bombe B61, dizajnirane šezdesetih godina prošlog stoljeća. Francuske krstareće rakete ASMP-A koje nose Rafalei, za razliku od njih, mogu doseći ciljeve u Rusiji, uključujući velike gradove.

Plan dolazi u vrijeme kad u Evropi slabi povjerenje da se može osloniti na američki nuklearni kišobran.