On je u razgovoru za Hinu iz Den Haaga kazao kako se izvještaj bavi saradnjom zemalja u regiji, Hrvatske, Srbije i BiH, ali nije želio otkriti ništa o njegovu sadržaju i ocjeni saradnje s Hrvatskom prije 6. juna kada će ga tužitelj usmeno iznijeti pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku i kada će biti i objavljeno.
Uoči podnošenja izvještaja Brammertz je bio 4. maja u posjeti Zagrebu gdje je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o hrvatskoj saradnji s uredom haaškog tužiteljstva, a susrete je iskoristio i kako bi vladi prenio svoje stajalište o reakcijama na nedavnu presudu trojici hrvatskih generala.
Haaški je sud 15. aprila nepravomoćno proglasio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivima za zločine počinjene tokom i nakon Oluje i osudio ih na 24 odnosno 18 godina zatvora dok je generala Ivana Čermaka oslobodio krivnje i pustio na slobodu.
Jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23. - Pravosuđe i temeljna prava u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU je ocjena pune saradnje s Haaškim sudom.
Brammertz je u decembru prošle godine u zadnjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a iznio uglavnom pozitivnu ocjenu o saradnji Hrvatske s njegovim uredom pozvavši Hrvatsku da "i dalje rješava probleme i u cijelosti razjasni nestanak dokumenata" iz operacije Oluje i ocijenivši da "ključno neriješeno pitanje ostaje naš zahtjev za važnim vojnim dokumentima povezanim s 'Olujom'".
Brammertz je sedmicu dana nakon posjete Zagrebu bio i u Beogradu gdje je izjavio, nakon sastanka sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, kako smatra da Srbija može i mora učiniti više na pronalaženju i hapšenju haaških bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića te ponovio kako tužiteljstvo pretpostavlja da se bjegunci nalaze u Srbiji.
Lana Jurčević pet mjeseci nakon poroda otkrila neobično ime kćerke, tetovirala ga na ruci
