Autor ističe da je osim oružja koje je nesumnjivo pomoglo Ukrajincima da se u prvoj fazi rata odupru ruskom agresoru, od zapadnih zemalja u Ukrajinu stiglo nešto mnogo vrjednije.
"To je otvoren um koji u kontekstu eksploatacije naprednih tehnologija predstavlja ključnu stratešku prednost. Teško je ne primijetiti rezultate spoja najboljih zapadnih i istočnoevropskih mentalnih supstanci. Zapadnjački sistem slavi kreativnost i nudi napredne tehnologije za njeno ispoljavanje, sa druge strane, istočnjački mentalni sklop je snalažljiv i neopterećen birokratijom. ", istakao je Kalajdžisalihović.
On smatra da je od 2014. godine u Ukrajini počeo intenzivan razvoj tehnologija, koje će, ispostavit će se, biti presudan faktor na bojnom polju.
"Ukrajinci su pažljivo sastavili listu tehnologija koje je potrebno prioritetno razvijati, to su: bespilotne letjelice, pametna municija te informaciono-tehnološka rješenja. Sve pobrojano savršeno se uklapa u okvire Četvrte industrijske revolucije koju živimo", navodi autor.
Dodaje da je impresivan spisak ukrajinskih proizvoda nastalih kao plod ovog trezvenog promišljanja.
"Posebno je zanimljiv projekat 'Narodnog drona' (eng. Peoples Drone) čiji je razvoj započela grupa mladih ljudi koji su se na početku sami finansirali uz podršku dobrovoljnih priloga građana, da bi kasnije državne institucije shvatile značaj onoga što oni rade i uzele učešće u projektu. Samo dvije godine kasnije, projekat je izrodio respektabilnu kompaniju za razvoj izviđačkih bespilotnih letjelica čiji se proizvodi danas koriste širom svijeta", smatra Kalajdžisalihovića.
Pored toga u Ukrajini su osnovane još najmanje dvije firme za razvoj bespilotnih letjelica namijenjenih za različite misije.
"Kompanija UA Dynamics proizvodi male samoubilačke dronove namijenjene za eliminisanje strateški važnih ciljeva dok je Skyeton specijaliziran za proizvodnju izviđačkih letjelica velikog dometa. Osnovana je i jedinica Aerorozvidika koja je isključivo zadužena za zadatke upravljanja bespilotnim letjelicama i IT poslove. Uz bespilotne letjelice koje je nabavila iz Turske i drugih zemalja, Ukrajina je oslanjajući se na vlastitu proizvodnju letjelica uspjela održati ravnotežu u ratu protiv Rusije", naglašava autor.
Ističe da će sasvim sigurno najveću koristi od tehnološke rekombinacije i obrnutog transfera tehnologije imati zemlje u razvoju.
"Tu se prije svega misli na zemlje koje uživaju kulturološki miks uslijed zapadnih i istočnoevropskih utjecaja među kojima je i BiH. Vojno-strateški uspjeh hrabrih i pametnih Ukrajinica je praktičan primjer koji dokazuje ovu tvrdnju. Pored Ukrajine, zavidne rezultate na ovom polju imaju male baltičke zemlje poput Estonije, Litvanije i Latvije čiji ukupan broj stanovnika ne prelazi 6 miliona (Estonija 1.3, Litvanija 2.6 i Latvija 1.8 miliona stanovnika)", stoji u analizi.
Autor smatra da zahvaljujući solidnoj industrijskoj bazi, snažanom IT sektor i mladim ljudima koji posjeduju vrijedno inžinjersko iskustvo, naša zemlja ima potencijal za eksploataciju pomenutih tehnologija.
"Od krucijalnog je značaja što prije preduzeti korake i iskoristiti ovaj potencijal obzirom da tehnologije u razvoju, kroz svoj napredak, vrlo brzo postaju nedohvatljive malim sredinama", zaključuje Kalajdžisalihović.
