Talijanski premijer ponadao se da će prije sastanka G20 imati odgovarajući vladin dekret i time umiriti tržišta na kojima je talijanska vlada primorana zaduživati se uz najvišu kamatnu stopu od pristupanja te zemlje eurozoni, piše londonski financijski dnevnik Financial Times.
Izvori iz vlade kažu da su postizanje dogovora priječila neslaganja između ministra financija Giulija Tremontija, koji insistira na fiskalnoj disciplini, i premijera koji ima podršku ostalih ministara u vladi. Umjesto dekreta koji bi stupio na snagu gotovo odmah nakon potpisa talijanskog predsjednika, kabinet je tek pristao uključiti određene mjere u zakon o financijskog stabilnosti, koji je već upućen u senat ali bi njegovo usvajanje moglo potrajati dva mjeseca, kazali su dužnosnici, a prenosi dalje FT.
Vlada je u srijedu predložila rasprodaju državnih nekretnina, poticanje ulaganja u infrastrukturu i privatizaciju državnih kompanija. Time želi uvjeriti međunarodne ulagače da će se uspješno nositi s golemim teretom duga i da neće trebati paket financijske pomoći na koji su bile primorane Grčka, Irska i Portugal, javljaju novinske agencije.
Ključni prijedlozi uključuju prodaju nekretnina u vlasništvu države, privatizaciju državnih tvrtki, mjere za poticanje ulaganja i liberalizaciju tržišta rada.
Berlusconi je iznio te mjere u pismu koji je prošle sedmice ponio na sastanak Evropske unije pod pritiskom evropskih dužnosnika i tržišta da predstavi solidne prijedloge za poticanje rasta u anemičnom talijanskom gospodarstvu. Partnerima u EU obećao je među ostalim ublažavanje propisa o otpuštanju radnika, uključujući i one u državnoj upravi, kao i podizanje dobne granice za umirovljenje.
Novi guverner talijanske središnje banke Ignazio Visco pozvao je vladu da brzo i dosljedno provedu obećanja EU-u da će smanjiti državni dug i provesti strukturalne reforme. Uvjerava ulagače da su talijanske banke stabilne, ali poziva vladu da poduzme odlučne mjere kako bi sredila stanje u državnim financijama.
U četvrtak su prinosi po 10-godišnjim talijanskim državnim obveznicama ipak naglo porasli, na 6,4 posto na sekundarnom tržištu, što je za 4,62 postotna boda više u usporedbi s referentnim njemačkim državnim obveznicama.
Analitičari kažu da bi troškovi zaduživanja iznad šest posto mogli otežati financiranje Italije, te da bi razina od sedam posto bila opasna zona.
Središnja banka međutim poručuje da je provela test otpornosti koji je pokazao da će Italija do 2014. uspjeti smanjiti dug na 115,5 posto BDP-a čak i ako kamatne stope u siječnju iduće godine dosegnu osam posto. Vlada je 22. rujna prognozirala da će razina duga ove godine porasti na 120,6 posto BDP-a, da bi se iduće smanjila na 119,5 posto, u 2013. na 116,4 posto a u 2014. na 112,6 posto BDP-a.
Italija je prevelika da bi ju se spašavalo ako se njezini troškovi zaduživanja otmu kontroli. Zemlju pogađa slabi rast, podijeljena i neučinkovita vlada i državni dug u visini 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je toksična kombinacija koja predstavlja rastuću prijetnju opstanku eura. Među novim lošim vijestima iz tog trećeg po veličini gospodarstva eurozone koji naglašavaju probleme s kojima je vlada suočena je najnovije izvješće o padu indeksa menadžera nabave (PMI) na najnižu razinu u 28 mjeseci, koji proizlazi iz oštrog pada proizvodnih aktivnosti, ističući rastući rizik od nove recesije u nadolazećim mjesecima.
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
