Arapske stranke u Izraelu mogle bi odlučiti izbore, ali niko ne želi koaliciju s njima

Mansour Abbas, lider male arapske stranke Ra'am, pokušao je svoju politiku usmjeriti na lokalna pitanja poput kriminala i odnosa države prema palestinskim građanima Izraela. Osudio je napad Hamasa od 7. oktobra 2023. godine, rijetko govori o ratu u Gazi i okupaciji Zapadne obale, a 2021. je prekinuo tabu ulaskom arapske stranke u izraelsku vladu.

Uoči novih izbora, međutim, Netanyahu, centristički penzionisani general Gadi Eisenkot i Yair Lapid poručuju da neće formirati koaliciju s arapskim strankama. Ako se stavovi ne promijene, snažan rezultat arapskih stranaka mogao bi izazvati novu političku blokadu i još jedan krug glasanja, dok bi Netanyahuova vlada ostala u tehničkom mandatu.

Palestinski građani Izraela, potomci onih koji su ostali unutar granica države nakon rata 1948. godine, danas čine oko 20 posto stanovništva. Imaju državljanstvo i pravo glasa, ali se suočavaju s diskriminacijom, visokim stopama kriminala i sve strožim ograničenjima izražavanja, posebno nakon napada 7. oktobra.

Prema organizaciji Abraham Initiatives, ove godine je u arapskim zajednicama zabilježeno 184 ubistva povezana s kriminalom, dok je grupa u julu navela da je riješeno samo 12 posto slučajeva prijavljenih u prvoj polovini 2026. godine. Adalah, izraelska organizacija za ljudska prava, tvrdi da policija razbija antiratne proteste, ograničava isticanje palestinskih zastava i hapsi ljude zbog objava na društvenim mrežama.

Generalni direktor Adalaha Hassan Jabareen rekao je da se pritom ne radi o pozivima na nasilje. "Oni ne pišu 'Ubijte Jevreje'. Neki od njih pišu: 'Molimo se za Gazu'", kazao je.

Yousef Jabareen, lider Zajedničke liste arapskih stranaka, ocijenio je da su ulozi na izborima "egzistencijalni". "Moramo koristiti svoju političku moć kako bismo u osnovi blokirali pogoršanje situacije", rekao je na predizbornom skupu u Tel Avivu.

Izraelska vlada navodi da je Izrael jevrejska država u kojoj manjine imaju jednaka prava te da su mjere protiv određenih oblika govora i protesta zasnovane na sigurnosnim razlozima. Kritičari, međutim, tvrde da takav pristup palestinske građane ostavlja između nedovoljne zaštite od kriminala i prekomjernog nadzora političkog izražavanja.