Ruski veto ili ne
69

Alija Kožljak: Dogovor o nacrtu rezolucije za mandat EUFOR-a ne znači i da će biti usvojena

F. H.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Članice Vijeća sigurnosti UN-a postigle su načelni dogovor o produženju mandata misije EUFOR Althea u BiH. O sadržaju nacrta i mogućim dešavanjima razgovarali smo sa Alijom Kožljakom, bivšim šefom misije BiH u NATO-u.
Kožljak kaže kako je nacrt rezolucije posljedica dugih pregovora koji su se vodili kako bi se postigao konsenzus u situaciji kada Rusija želi da pokaže svoju snagu, ali joj u isto vrijeme ne ide u prilog da blokira produženje EUFOR-ove misije Althea.

"Očigledno je da je Rusija tražila rješenje između dokazivanja pokazivanja svoje trenutne relevantnosti, odnosno da prkosi cijelom svijetu i da može blokirati odluke koje predlaže Zapad, pa u konkretnom slučaju i angažman Evropske unije u Bosni i Hercegovini, te da može i sa njene strane mijenjati sigurnosnu arhitekturu Evrope. Sa druge strane bila je u dilemi, svjesna da će takva odluka dugoročno naštetit Ruskoj Federaciji jer bi značila angažovanje NATO-a sa puno jačim snagama u BiH, koje osim zaduženja za mir i sigrunost bi vjerovatno intenzivno bile angažovane i na ubrzanju euroatlantskih procesa BiH, a rusku stranu posebno zabrinjava što bi to značilo ubrzanje puta BiH prema NATO", pojašnjava Kožljak.

Takva situacija je dovela do kompromisnog nacrta ali bez ustupaka Rusiji po pitanju same misije.

"Sve je to uticalo na ovakav kompromis koji je sada postignut. U nacrtu rezolucije nema nikakvih ustupaka ruskoj strani po pitanju same misije. Očigledno je da se daje puna operativna nadležnost evropskim snagama da budu garant sigurnosti i mira u Bosni i Hercegovini kroz implementaciju misije Althea. Ustupak nije napravljen ni po pitanju angažovanja NATO-a, jer tamo stoji da će Eufor djelovati u suradnji sa NATO štabom u Sarajevu", govori Kožljak.

Alija Kožljak
Alija Kožljak

Ističe kako se dodatno naglašava NATO uloga jer se navodi da ako EUFOR ne bude u stanju provoditi svoju misiju, da NATO sarađuje u tom kontekstu.

"Jedini ustupak je u tome što nigdje nema pominjanja visokog predstavnika i vjerovatno je to dio kompromisa da u drugom dijelu razgovora koji će se voditi u New Yorku početkom novembra kada se planira rasprava o produženju misije Althea, hoće li se ili ne obratit visoki predstavnik i na koji način će biti tretirana njegova uloga," kaže Kožljak.

Bivši vojni predstavnik BiH u NATO-u ipak upozorava da to što je postignut dogovor o nacrtu rezolucije ne znači apriori i da će ona biti usvojena jer ima dovoljno vremena da se promjene oklonosti i da Rusija donese odluku o blokiranju.

"Treba naglasiti da iako je ostalo samo deset dana do rasprave o misiji Althea u Bosni i Hercegovini, ne možemo sa stopostotnom sigurnošću reći da će ruska strana prihvatit ovaj nacrt. On jeste usaglašen, međutim Putin bi mogao čak i posljednji dan pred usvajanje ove rezolucije ili na sam dan tražiti od svojih predstavnika da ulože veto. Na to će utjecati razvoj situacije u Ukrajini, ali i brojni drugi razgovori koje on vodi sa američkim i zapadnim zvaničnicima oko okončanja ovog sukoba u Ukrajini, koji uveliko prelazi granice Ukrajine," rekao je Kožljak.