Njegov rad muslimani u sovjetskoj Rusiji poslužio je komunističkom režimu kao osnova za optužbu protiv njega,

h

Neki Busuladžićevi radovi ostali su nedovršeni, poput monografije o Muhammedu, a.s., gdje je rukom napisao oko 300 stranica, ali rana s. m. rt ga je, nažalost, spriječila da to djelo dovrši do kraja. Kao iskreni vjernik, koji je osjećao probleme ummeta kojem je pripadao, nije zanemario da piše ni o stanju muslimana u svijetu, naročito o t. er. oru kojem su bili izloženi muslimani boljševičke Rusije i, općenito, Sovjetskog Saveza.

Napisao je brojne radove iz različitih oblasti. Radove je objavljivao u tadašnjoj islamskoj periodici: Novi behar, Muslimanska svijest, El-Hidaje itd.Karakteristike Busuladžićevog pisanja bile su elokventnost i utemeljenost. Pisao je radove iz brojnih oblasti: islamske nauke, kulture, književnosti, historije – naročito historije muslimana Bosne i Hercegovine, komparativne religije, te pisao o aktuelnim problemima muslimana tog vremena (1932-1944). Pisao je i prikaze novoizašlih knjiga iz tog perioda., kao npr. prikaz djela Muhammed, a.s., u svjetlu europske kritike Hazima Šabanovića. Povodom smrti dvojice istaknutih bosanskih alima Derviša Korkuta (1943.) i Mehmed-. Handžića (1944.) napisao je radove Životno djelo Derviša A. Korkuta i Handžić kao nastavnik. O Mehmed- Handžiću objavio je i jedan poduži rad u italijanskom časopisu Oriente Moderno, dok se nalazio na postdiplomskom studiju u Italiji, 1942. godine.

Svi koji su poznavali Mustafu Busuladžića spominju da je on bio i vrstan vaiz. Svoje vazove i predavanja držao je u Sarajevu (Careva i Čekrekči džamija), Zenici, Visokom, Trebinju, Banjoj Luci, Tuzli i Skoplju. Hafiz Mahmud Traljić je o njegovim vazovima zabilježio: \"Gdje god je on vazio ili predavao, prostorije su bile ispunjene do posljednjeg mjesta. Neke od svojih vazova i predavanja je i štampao. Njegovi vazovi, predavanja i uopće objavljeni radovi imaju težinu i vrijednost i danas, nakon pedeset i više godina, kao i kad su održani ili štampani.\" U istinitost tih riječi može se uvjeriti svako ko pročita, danas šezdeset godina nakon njegove smrt, neki od njegovih štampanih vazova ili radova.

Dvadeset devetog juna 1945. godine komunistički režim Josipa Broza Tita počinio je strašan zločin. Tog dana strijeljan je istaknuti bosanskohercegovački intelektualac, naučnik i pisac, profesor Mustafa Busuladžić. Tim činom, komunistički režim pokazao je svoje pravo lice: smaknućem istaknutih bošnjačkih intelektualaca označen je početak svojevrsnog genocida nad najbrojnijim narodom u Bosni i Hercegovini .

Pokoj joj dusi.

Pokoj joj duši..

Zamišljam da je stari sistem sad bi bio dan žalosti i svi bi morali djelovati tužno .

Jel rekla gdje je pare zaštelila ?

Zar drugovi komunisti umiru ? Čuj to . Otkad .

Grohotom se smijem na tvoj komentar .

Jel mi sad trebamo plakati ? Hajde komunisti dvije narikače ispred Titove biste i oplakujte drugaricu Milku. Šmrc,šmrc,

Značajan doprinos u razotkrivanju komunističkoga režima bivše Jugoslavije dao je i Savez udruga bivših političkih zatvorenika i žrtava komunizma u Bosni i Hercegovini. U njihovu nedavno prihvaćenom dokumentu Sarajevska rezolucija tvrdi se da je u bivšoj Jugoslaviji u samo šest godina poslije II. svjetskog rata likvidirano 668.000 političkih neistomišljenika. U Rezoluciji BiH političkih zatvorenika navode se javnosti do sada nepoznate stravične pojedinosti o izvješćima tajnih jugoslavenskih službi. Tako se citira dio izvješća poslijeratnog zloglasnog ministra unutrašnjih poslova i šefa tajne policije u SFRJ Aleksandra Rankovića iznesenog na Skupštini u Beogradu 1. veljače 1951. \"Kroz naše zatvore je između 1945. i 1951. prošlo 3.777.776 uhapšenika, a likvidirano je 668.000\", naveo je tada Ranković.

Eto kako su nastajjale ustase.