Prvo let, a onda...
5

"Šta se iza brda valja"! Da li zatopljenje odnosa Beograda i Prištine znači uvod u kompromis

R. D.
Susret predsjednika iz novembra 2019. godine (Foto: EPA-EFE)
Susret predsjednika iz novembra 2019. godine (Foto: EPA-EFE)
Američka i njemačka diplomatska ofanziva trebala bi dovesti do uspostave aviolinije između Beograda i Prištine. Iako je to dio procesa koji traje već godinama, očito je da se nešto novo dešava između Srbije i Kosova. Mediji već špekuliraju kako bi se na sto mogla vratiti i priča o razgraničenju.
Kako donosi današnje izdanje beogradskog lista Danas, obnavljanje aviolinije Beograd - Priština diplomatski izvori tumače kao dokaz da se "u zatišju briselskih pregovora o pronalaženju konačnog rješenja za Kosovo uveliko pregovara iza kulisa, uz aktivnu ulogu Washingtona".

"Grenell i O'Brian su ljudi od najvećeg Trumpovog povjerenja i predstavljaju dio vašingtonske administracije koja bi pristala i na podjelu Kosova, ukoliko se o tome prethodno dogovore Beograd i Priština. U narednim mjesecima bit će nastavljeno pojačano angažovanje SAD-a na rješavanju kosovskog problema. Postizanje sporazuma predstavljalo bi dvostruku dobit za Trumpa - time bi on zabilježio ogroman vanjskopolitički poen na međunarodnoj sceni tokom nadmetanja za drugi predsjednički mandat, a i umanjio bi se utjecaj Rusije, glavnog rivala Amerike, na Srbiju", preciziraju diplomate.

Politički analitičar Dušan Janjić za Klix.ba kaže kako je dogovor o uspostavi avionske linije između Beograda i Prištine priča koja traje od 2013. godine, ali da se na političkom planu između Srbije i Kosova ništa konkretno neće desiti prije jeseni.

"Dvije godine kasnije proces je prebačen na privredne komore, jer političari nisu mogli da prevladaju svoje priče o statusima. Mi sad imamo samo pismo o namjerama, a nemamo još razriješene sve tehničke i druge uslove da bi taj let poletio", kaže on.

Dodaje da je logično kako je ovaj dogovor uzburkao javnost te da je očekivati i ukidanje taksi na promet robe.

"Kako se očekuje formiranje vlade na Kosovu, malo se iz Brisela i Washingtona, prema mom mišljenju opet nerealno, podgrijavaju očekivanja da nešto može brzo, kako su rekli Grenell i Palmer da se do 3. novembra završi. To nije realno, jer Srbija tek kreće u izbore koji će biti vrlo specifični", navodi on.

Janjić smatra da u okolnostima stalnog prisustva Rusije u Srbiji te u atmosferi podignutog nacionalizma, Kosovo nije i ne može biti prioritet bilo kome ko ide na izbore. On kaže da je dobro da se stvara pozitivnija atmosfera, ali da obnove dijaloga neće biti prije završetka izbora u Srbiji.

"Njemački scenario" (Foto: EPA-EFE)

"Priča o razgraničenju, koju je Vučić ranije forsirao, je mrtva. Ona je toliko neprijatna akterima te priče da Rama tuži Haradinaja, a on je samo ponavljao što smo svi vidjeli, da su oni itekako govorili o granicama. Francuska obavještajna služba je crtala granice koje je Le Monde objavio... Međutim, ta ideja nije prošla u Srbiji kroz unutrašnji dijalog, formalno nije prezentirana u parlamentu, nije prošla ni na Kosovu. Očigledno je da će i jedna i druga strana morati dići ruke od tog krajnjeg rješenja - da Srbija prizna Kosovo, a da zauzvrat zadrži dio teritorije", kazao je.

Novi scenarij je prema njegovom mišljenju sporazum u kojem se navodi postojanje Republike Kosovo, ali i nepotpuno priznanje službenog Beograda, bez ambasadora, ali i obustavljanje kampanje protiv nezavisnosti Kosova.

"I Amerikanci i EU idu u pravcu "njemačkog rješenja" kao prvog koraka‚ koje može da traje i dvadeset godina. Razgovarat će se i o granicama, jer se mora razgovarati i o principima demarkacije. Granica će se morati obilježiti, kao što mora i između Srbije i BiH, bez toga se ne može ići ni ka EU ni ka NATO-u. Kad se otvori pitanje granica, doći će do manipulacija. Jedni će tvrditi da je to razgraničenje, ali razgraničenje kao razmjena ljudi i teritorija je očito propala ideja", zaključio je za Klix.ba Dušan Janjić.