Sloveniji prijeti "raspad sistema", morat će tražiti pomoć EU
Dobar poznavatelj slovenačkih prilika, politolog i politički analitičar Davor Gjenero izjavio je za agenciju Anadolija da Sloveniji prijeti raspad finansijskog sistema, ali ističe da se neće raditi o krahu poput onog u Južnom Kipru.
"Ako dođe do destabilizacije bankovnog sektora, to može ugroziti firme i realni sektor. Za pretpostaviti je da će pod određenim uvjetima unutar eurozone biti postignuta solidarnost i da će doći pomoć Sloveniji. Slovenija ima jedan problem, a to je Nova Ljubljanska banka. Ta zemlja će se morati zadužiti kako bi još jednom sanirala navedenu banku. Nadalje, to zaduživanje, pak, nije moguće izvesti, s jedne strane, bez evropskih ograničenja budžetskog deficita i Sloveniji će trebati pomoć iz ovog sigurnosnog fonda eurozone", kazao je Gjenero, ilustrirajući kako je samo u prošloj godini u Sloveniji generiran problem na nivou dugovanja prema deviznim štedišama iz BiH i Hrvatske.
Na pitanje koliko budući događaji, koje najavljuje i ugledni list, mogu potresti Sloveniju, Gjenero odgovara da je Slovenija već ozbiljno potresena krizom.
"Slovenija je izgubila relevantan dio BDP-a kroz ove godine krize. Ostala je bez cijelih privrednih sektora poput građevinarstva. Tu su Slovenci, istina, uspjeli izbjeći platiti socijalnu cijenu, jer su ove grane, a koje su se prve našle na udaru, u velikoj mjeri bile popunjene radnicima iz BiH i Srbije. Slovenci su uspjeli, zapravo, kroz te stečajeve i repatrijaciju tih radnika izbjeći platiti punu cijenu sloma. Jednostavno su ih pretovarili na zemlje iz kojih su radnici dolazili. U Hrvatskoj su tu cijenu platili radnici iz graničnih područja prema Sloveniji, koji su, praktično, svi ostali bez posla, a da nisu imali nikakva prava na slovenačkim, ali i hrvatskim berzama rada", objasnio je.
Kriza je, ističe, razlog i zašto je Slovenija popustila i u odnosima sa Hrvatskom.
"Slovenija se boji da će se vrlo brzo naći pred donosiocima odluka unutar eurozone i morati tražiti pomoć upravo za tu Novu Ljubljansku banku. Nisu imali manevarskog prostora da nastave pritiskati Hrvatsku. Već tu su počeli plaćati cijenu svojih ekonomskih problema", tvrdi Gejnero.
Ekonomist Max Tajnikar, nekadašnji ministar privrede, izrazio je zabrinutost načinom rješavanja kiparske krize koja bi za EU mogla biti presedan za buduće slučajeve.
"Južni Kipar je očekivao da će EU i Evropska centralna banka pomoći kiparskim bankama da nastave s poslovanjem u istom opsegu, da će sačuvati radna mjesta u bankarskom sektoru i tako održati postojeći standard života ljudi sa Južnog Kipra. No, to se to nije dogodilo, a to izaziva mnoga pitanja o djelovanju EU u državama kao što su Slovenija, Grčka, Italija, Portugal i Španija. Ljudi u tim državama pitaju se što u mogućim krizama mogu očekivati od EU", rekao je Tajnikar.
Prema pisanju slovenačkih medija, iako je slučaj Južnog Kipra specifičan, uvjeti pod kojima mu je odobren paket finansijske pomoći Evropske unije (EU) u iznosu 10 milijardi eura mora biti upozorenje za rubne ekonomije u eurozoni pa i za Sloveniju, da svoje finansijske i bankarske probleme što prije riješe.
Jedini pravi put za novu slovensku vladu da izbjegne situaciju u kojoj bi bila prisiljena zatražiti finansijsku pomoć je brza provedba mjera za sanaciju banaka, ističe ljubljansko Delo.
List prenosi izjave slovenskih finansijskih analitičara po kojima vlada Alenke Bratušek mora djelovati brzo i u iduća dva mjeseca predstaviti svoju budžetsku politiku i mjere za rješavanje sedam milijardi loših kredita akumuliranih u slovenskom bankarskom sistemu.
Slovenija je u ponedjeljak pozdravila dogovor o pomoći Južnom Kipru od 10 milijardi eura, kako bi ta članica eurozone riješila finansijske teškoće i izbjegla bankrot, ponavljajući kako njoj unatoč problemima takva pomoć neće biti potrebna.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
