Nastalu situaciju iz ALPIS-a uporedili su sa Crnom Gorom koja se suočila sa istim problemima.
"Osjećamo odgovornost da još jednom javnosti skrenemo pažnju na Pravilnik u novom zakonu o igrama na sreću koji je omogućio da automatski terminali budu postavljeni u ugostiteljskim objektima", kažu iz ALPIS-a.
Naime, ista pojava desila se 2016. godine u Crnoj Gori kada su nadležni, uvidjevši teške posljedice slične tačke Zakona o igrama na sreću u vidu stvaranja zavisnosti o kockanju kod maloljetnika, donijeli odluku da taj član ukinu, a na inicijativu Udruženja legalnih priređivača igara na sreću Crne Gore Montenegro Bet.
"Svakako, to nije došlo preko noći, već nakon našeg upornog nastojanja da ukažemo mjerodavnim institucijama poražavajući aspekt tog Zakona", ističe predsjednica ovog udruženja Tatjana Šćepanović.
Udruženje Montenegro Bet važi za najveće udruženje legalnih priređivača igara na sreću u Crnoj Gori i predstavnik je Crne Gore u vodećim evropskim udruženjima EOGL-u i EUROMAT-u. Također je aktivan partner u svim aktivnostima koje se tiču igara na sreću od nevladinog sektora do najviših državnih instanci.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o prostornim i tehničkim uslovima za priređivanje kladioničkih igara u Crnoj Gori kojim se dozvoljava priređivanje kladioničkih igara u ugostiteljskim objektima uveden je u avgustu 2016. godine zbog čega je došlo do uvećanja broja zavisnika kod maloljetnih lica i do pojave crnog tržišta terminala na tržištu Crne Gore. Ugostiteljski objekti mahom nisu imali potpisan ugovor o koncesiji, odnosno odobrenje za priređivanje igara na sreću. Kako kažu iz Montenegro Bet, stoga je crno tržište procvjetalo, a gubici u budžetu su postajali sve veći.
"Prema projekciji i istraživanju koje smo sproveli na osnovu broja nelegalnih objekata, privredni subjekti koji nelegalno priređuju igre na sreću na godišnjem nivou izvrše utaju poreza u iznosu od skoro tri miliona eura. No, najteža stvar koja se desila primjenom tog Pravilnika je što su samouslužni terminali postavljani u ugostiteljskim objektima blizu škola, dječijih igraonica, igrališta, sportskih dvorana”" dodaje Šćepanović.
Udružanje Montenegro Bet je u cilju zaštite maloljetnih lica, legalnih priređivača, konkurentnosti na tržištu, konstantno prijavljivalo nelicencirane objekte, dostavljajući tačne adrese objekata, uplaćene tikete kao i fotografije. Maloljetne osobe su imale neograničen pristup terminalima za klađenje. Kontrola njihovog klađenja nije postojala, jer je u ugostiteljskim objektima nije moguće sprovesti.
"Zahvaljujući aktivnostima Udruženja i podrške velikog broja građana koji su dali podršku našoj inicijativi, i svih zakonskih sredstava koja smo koristili u borbi protiv spornog Pravilnika, konačno je stiglo i prvo pozitivno rješenje. Ustavni sud Crne Gore je sporni propis proglasilo neustavnim. Jedno od obrazloženja Odluke Ustavnog suda glasi: 'Dijete uživa posebnu zaštitu i slobodu primjereno njegovom uzrastu i zrelosti. Djetetu se garantuje posebna zaštita od psihičkog, fizičkog, ekonomskog i svakog drugog iskorištavanja ili zloupotrebe'", istakla je predsjednica Udruženja Montenegro Bet.
Kao potvrdu njihove borbe protiv maloljetničkog kockanja, nelegalnog priređivanja igara na sreću i zaštite najranjivije kategorije, djece, postoji zvanično objavljen izvještaj Državne revizorske institucije Crne Gore "Efikasnost inspekcijskog nadzora u oblasti priređivanja igara na sreću". Izvještaj je negativan za rad inspekcijskih službi jer inspekcija nije imala dokaze kojima bi potvrdila postupanje i rješavanje po osnovu prijava nelegalnih priređivača u posljednjih nekoliko godina.
