Brazilski izbori mogli bi utjecati na budućnost Amazona i njegovu kritičnu tačku

Kritična tačka označava prag nakon kojeg bi se gusta i vlažna prašuma mogla pretvoriti u suši ekosistem. Takva promjena imala bi nepovratne posljedice po biodiverzitet i klimu, jer Amazon apsorbuje ogromne količine ugljendioksida, stakleničkog gasa koji doprinosi rastu globalne temperature.

Brazil obuhvata oko 60 posto Amazona, koji se proteže kroz više zemalja Južne Amerike. Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, koji pokušava osvojiti četvrti mandat koji nije uzastopan, nastojao je smanjiti krčenje šuma i finansirati održivu ekonomiju međunarodnim donacijama te javnim i privatnim novcem. Ako pobijedi, očekuje se nastavak takvih politika.

Senator Flávio Bolsonaro, sin bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, izjavljivao je da ne vjeruje da su klimatske promjene stvarne, ali se predstavlja kao zaštitnik okoliša. Ponudio je malo detalja o zaštiti šuma ili finansiranju, a tražio je "modernizaciju" okolišnih zakona i više ovlasti zemljoposjednicima u Amazonu. Ekolozi tvrde da bi to oslabilo zaštitne mehanizme i ubrzalo krčenje.

Krčenje šuma naglo je poraslo za vrijeme Jaira Bolsonara, koji je vladao od 2019. do 2022. godine, dok je prošle sedmice pod Lulinom sadašnjom vladom objavljena najniža zabilježena stopa deforestacije Amazona.

Dio istraživanja sugeriše da bi gubitak više od 20 posto šume, uz globalno zagrijavanje od oko dva stepena Celzijusa od početka 19. stoljeća, mogao pokrenuti široke promjene.

Oko 17 posto Amazona već je iskrčeno, a rast temperature trenutno iznosi oko 1,4 stepena Celzijusa.

Bernardo Flores, stručnjak za otpornost Zemljinih sistema i član Naučnog panela za Amazon, upozorio je na rizik dugotrajnog urušavanja. "Kako se klima mijenja i sve više opterećuje Amazon, šuma izdržava dok više ne može i kolabira, djelimično ili odjednom, u procesu koji bi mogao trajati decenijama ili stoljećima nakon prelaska kritične tačke", rekao je.

David Lapola, koji proučava kako Amazon reaguje na rast nivoa ugljendioksida, oprezniji je. On navodi da modeli ukazuju na rizik kolapsa, ali da posmatranja i eksperimenti još nisu dokazali da bi gubitak 20 posto šume bio okidač. Degradacija šuma, izazvana požarima, sječom i sušom, pogađa oko 40 posto Amazona.

Klimatski naučnik Carlos Nobre kaže da je južni Amazon posebno ranjiv: sušna sezona sada traje četiri do pet sedmica duže, uslovi su približno 20 do 30 posto suši, a temperature dva do tri stepena Celzijusa više. Prema najnovijoj studiji Luciane Gatti iz brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja, Amazon je od 2010. do 2024. godišnje ispuštao prosječno 1,17 milijardi metričkih tona više ugljendioksida nego što je apsorbovao.

Brazil je na klimatskim pregovorima UN-a 2023. pokrenuo inicijativu "Luk obnove", s ciljem obnove 24 miliona hektara u južnom brazilskom Amazonu: šest miliona do 2030. i još 18 miliona do 2050. godine. Ostvarenje tih ciljeva moglo bi zavisiti od toga koga će Brazilci izabrati u nedjelju.