Odluka u nedjelju
22

Krešimir Macan o EU izborima u Hrvatskoj: HDZ računa na glasove iz BiH

Piše: R. D.
Krešimir Macan u Mostaru (Foto: Klix.ba)
Krešimir Macan u Mostaru (Foto: Klix.ba)
U nedjelju, 26. maja, Hrvati, ali i svi oni s putovnicom susjedne države, po treći put biraju zastupnike za Evropski parlament. Predizbornu kampanju koja se bliži kraju za Klix.ba komentarisao je Krešimir Macan, vodeći PR ekspert na naši prostorima, kojem su rad s političarima i krizno komuniciranje specijalnost.

Macan na početku kaže, kako iako kampanja za izbore za Evropski parlament nikad nije bila duža i s nikad više sredstava za potrošiti, jer je limit podignut sa 400.000 KM na 1.100.000 KM, stječe se utisak da svi jedva čekaju da kampanja završi, a da pravo nije niti počela.

"Stoga je za očekivati tek nešto veću izlaznost od posljednjeg puta kada je na ove izbore 2014. izašao tek svaki četvrti birač u Hrvatskoj, dosta manje od evropskog prosjeka. Razlog tome su možda rezultati predizbornih istraživanja koja predviđaju da bi 11 sadašnjih mandata moglo otići vrlo predvidljivo, pet HDZ-u, tri SDP-u i po jedan Živom zidu, Mostu i Amsterdamskoj koaliciji", kaže naš sagovornik.

Dodaje kako se za 12. mandat, ako do Brexita dođe poslije ovih izbora, bore HDZ i Živi zid.

"Iako istraživanja nisu rezultat niti prognoze rezultata, stječe se dojam da su ovim trendovima svi zadovoljni i da oni ne bi puno mijenjali, stoga su kampanje i manjeg intenziteta i dosta formalne. HDZ nudi nova lica predvođena Karlom Resslerom, mladim doktorom prava kojem se smiješi izvanredna karijera u Evropi i koji je autor programa Hrvatska za generacije. Zajedno s Plenkovićevem ugostio je njemačku kancelarku Merkel prošlu subotu na skupu HDZ-a koji je bio vrhunac njihove kampanje po Hrvatskoj, kojom su dominirali stranački skupovi. Velikom skupu prisustvovao je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jer očito da ovaj put HDZ računa na glasove Hrvata iz BiH, koje je dosad u Evropskom parlamentu predstavljala Željana Zovko", izjavio je Krešimir Macan.

Zadovoljni ponavljanjem rezultata

Navodi kako je najjača hrvatska stranka zadovoljna s pet mandata koje im daju ankete jer nastupaju sami i to je bolji rezultat za HDZ od onoga 2014. kad su imali koalicijske partnere.

"SDP kampanjom traži 'Ravnopravnu Hrvatsku', kako u Hrvatskoj tako i u Evropi. S obzirom na nešto slabiju infrastrukturu, manje je stranačkih skupova pa dominira reklamna kampanja. Stoga ne čudi da su kandidata evropskih socijalista za predsjednika EU komisije Timmermansa poveli u šetnju i druženje s građanima u Rijeci. SDP-u se popularnost nešto stabilizirala čim su prekinuli unutarstranačke sukobe, a dodatni aduti u kampanji su im vrlo prepoznatljivi EU zastupnici Biljana Borzan i Tonino Picula. Borzan posebno jer se izborila da kvalitet proizvoda u cijeloj EU mora biti isti - da Nutella u Njemačkoj mora biti ista kao ona u Hrvatskoj, što dosad nije bio slučaj", kazao je.

Napominje kako SDP također izlazi sam pa će mu tri mandata biti više nego 2014. kad ih je dijelio s koalicijskim partnerima.

"Most se odlučio za suverenističku kampanju "Zemlja borbe vrijedna", kojom je krenuo malo više desno i uglavnom vodeći kampanju kroz Sabor i društvene mreže. Za razliku od HDZ-a i SDP-a čiji mandati idu grupacijama Evropskih pučana ili socijalista, Mostovci ne žele reći koju će grupaciju podržati u Evropskom parlamentu, tako da je teško iščitati jesu li više za ili protiv EU. Most je tek nešto iznad izbornog praga u istraživanjima i pitanje je da li je to dovoljno da se i taj mandat ostvari na izborima ako izlaznost bude očekivano mala", izjavio je.

Populizam Živog zida i Amsterdamska koalicija

Živi zid je ugostio predstavnike pokreta "5 zvjezdica" i potpredsjednika italijanske vlade Luigia di Maioa, koji okupljaju populističke stranke koje traže više direktne demokratije u svojim zemljama pa tako i Evropi.

"Živi zid kampanju uglavnom vodi na društvenim mrežama, a sa stabilizacijom SDP-a rejting mu je nešto padao proteklih mjeseci. No i dalje uvjerljivo od praga od 5 posto koji se mnogima u maloj izlaznosti može pokazati nedostižnim. Amsterdamska koalicija je jedina koalicija koja prelazi prag i okupljena je s tim ciljem. Nose je IDS Istarski demokratski sabor, Glas Anke Mrak Taritaš i HSS Kreše Beljaka i predstavljaju jedan miks liberala i centra koji nudi normalnu i naprednu Hrvatsku promičući liberalne evropske vrijednosti kojih još nema dovoljno u Hrvatskoj prema njihovom mišljenju", smatra Macan.

Dodaje kako je od ostalih pažnju javnosti privukao srpski SDSS na čelu s Miloradom Pupovcem s provokativnom kampanjom "kako je biti Srbin u Hrvatskoj sa ćiriličnim plakatima".

"Plakati su izazvali i protivnike koji su ih masovno šarali i cijepali, čime su samo dali cijeloj priči na vidljivosti pa im se Pupovac u finišu kampanje na tome zahvalio. Jedan od razloga što sve velike stranke toliko ne paničare pred nedjelju jeste i taj da se i na lijevom i desnom bloku pojavilo dosta stranaka (33 ako se ne varam ukupno na ovim EU izborima, više nego ikada) i tako podijelilo biračko tijelo kritično po velike stranke. Tako na svakom bloku imamo barem tri ili četiri stranke koje gađaju na isto biračko tijelo i za očekivati je da će ga dodatno razmrviti u nedjelju na izborima i ostati ispod praga od 5 posto. A moglo bi se raditi o čak jednoj trećini birača. No, ti kritični nužno baš i ne izlaze na izbore disciplirano kao oni velikih stranka", izjavio je.

U fokusu ipak domaće teme

Dodaje kako su očekivano u javnom prostoru i samoj kampanji dominirale domaće, a ne evropske teme, prije svega referendum o vraćanju granice za penzionisanje sa 67 na 65 godina.

"Tako su evropske teme najviše spominjane prilikom dolaska Merkel koja je naglasila da u Evropi već 74 godine nije bilo rata, uz iznimku naše regije koja je to prošla u devedesetim i da se današnji mir i stabilnost ne smiju uzimati zdravo za gotovo. Ovi izbori za EU parlament prvi put donose i nešto neizvjesnosti, jer ne znamo koliko će mandata osvojiti populisti ili oni koji su otvoreno protiv EU i hoće li ijedna grupacija imati dovoljno mandata da okupi stabilnu većinu u parlamentu. Ta neizvjesnost nažalost nije baš najozbiljnije doživljena u Hrvatskoj kao jedan od velikih izazova pred Evropskom unijom u sljedećih pet godina", zaključio je za Klix.ba Krešimir Macan.

Na ovi izborima pravo glasa u našoj zemlji ima oko 84 hiljade građana, bit će otvoreno 41 biračko mjesto, a prvi rezultati izbora očekuju se u nedjelju oko 23 sata.