Srbija i Hrvatska podnijele su tužbe jedna protiv druge pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ), a sudsko vijeće odlučilo je da Srbija ne može biti kriva za događaje prije 27. aprila 1992. godine, uključujući i napad na Vukovar.
Što se tiče protutužbe Srbije, ICJ smatra kako i pored postojanja elemenata genocida nad Srbima u Krajini, genocidna namjera Hrvatske nije dokazana.
Tužba Hrvatske
"Sud smatra da prije 27. aprila 1992. ne možemo smatrati Srbiju odgovornom", kazao je sudija Peter Tomka. Srbija je tvrdila kako je kao država stvorena 27. aprila 1992. godine te da se prije tog datuma Konvencija o genocidu na nju nije odnosila.
Naime, Savezna republika Jugoslavija nastala je 27. aprila 1992. godine tako da se djela počinjena prije tog datuma ne mogu posmatrati kao kršenje Konvencije koja nije bila potpisana u to vrijeme.
S druge strane, Sud je zaključio da postoje elementi genocida u pojedinim dijelovima Hrvatske koja su počinile snage JNA i hrvatskih Srba. Ipak, Hrvatska strana nije uspjela dokazati genocidnu namjeru s obzirom na više faktora među kojima je i "mali broj" žrtava s obzirom na veličinu teritorije i ukupan broj Hrvata.
Tomka je naglasio da je genocid važno kazniti zbog budućnosti i da je svaka država obvezna primjenjivati Konvenciju o genocidu. Ipak, rekao je Tomka, Konvencija se ne može primjenjivati retroaktivno.
Tužba Srbije
Kontratužba Srbije je osnovana, tvrdi Tomka, jer je Hrvatska potpisala Konvenciju o genocidu 8. oktobra 1991. godine. Također, događaji iz 1991. i 1992. godine direktno su vezani za događaje iz 1995. godine.
Ipak, sudija Tomka smatra kako granatiranje gradova u Krajini nije imalo za cilj uništenje srpskog stanovništva s obzirom na lokacija padanja projektila. Tomka se poziva na zaključke presude Anti Gotovini.
Čak i da je genocidna namjera postojala, tvrdi sudija Tomka, nije dokazano da je Zagreb imao za cilj biološko i političko uništenje Srba. Ubistva Srba u zaštićenim područjima UN-a počinili su članovi Hrvatske vojske, rekao je Tomka dodavši da Sud ipak ne može doći do zaključka o namjeri genicida.
Podsjećamo, spor je počeo nakon kraja neprijateljstava podnošenjem tužbe zbog kršenja Ženevske konvencije i Konvencije o genocidu iz 1948. godine. Hrvatska je optužila Srbiju za uništavanje njenih gradova i sela i protjerivanje Hrvata u Slavoniji. S druge strame, Srbija je Hrvatsku optužila za plansko protjerivanje Srba iz Krajine 1995. godine.
Proces je trajao više od 15 godina, a počeo je tužbom Hrvatske dok je Srbija podnijela kontratužbu deset godina poslije, koristeći istu pravnu osnovu.
U ranijoj odluci tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije iz 2007. godine, Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je kako susjedna država nije odgovorna za genocid na teritoriji BiH, ali da je kriva jer nije spriječila genocid u Srebrenici.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
