"Po mojim saznanjima nismo dobili odgovor. Evropska komisija duboko žali zbog toga što Hrvatska nije odgovorila na taj hitan poziv i zbog činjenice da se hrvatsko nacionalno zakonodavstvo promijenilo samo nekoliko dana prije pristupanja EU-u te je u suprotnosti sa zakonom EU-a o europskom nalogu za hapšenje, a to nije nevažno pitanje", istaknula je Andreeva.
Podsjetila je da je potpredsjednica Evropske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding na to jasno ukazala u nekoliko navrata.
"Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubistvo hrvatskih emigranata u drugoj evropskoj zemlji tokom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem iduće sedmice i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa", rekla je Andreeva.
Članak 39. predviđa "odgovarajuće mjere" od kojih bi jedna mogla biti i uskraćivanje novca iz fondova EU-a.
Glasnogovornica je najavila da će Reading također upoznati Vijeće ministara pravosuđa s hrvatskim kršenjem europskog zakonodavstva na idućem sastanku u oktobru.
EK je dala Hrvatskoj rok do 23. augusta da odgovori na pitanje kada planira uskladiti hrvatski zakon o evropskom nalogu s europskim zakonodavstvom.
Hrvatska je krajem juna donijela zakon, kolokvijalno nazvan "lex Perković" kojim primjenu evropskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene poslije augusta 2002.
Reading je u pismu hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću krajem jula napisala kako ono što je Hrvatska učinila 28. juna, usvajanjem amandmana na zakon o evropskom unidbenom nalogu, nije u skladu s evropskim zakonodavstvom te da to treba ispraviti.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
