Đukanović: Na zapadnom Balkanu oštra borba proevropskih i retrogradnih snaga
Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Briselu za čelnike EU i šest zemalja zapadnog Balkana organizirao predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se "još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vanevropskom kolosijeku".
Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antievropsko i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse, rekao je Đukanović.
U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta sedmično održavaju protestne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina hiljada demonstranata. Prostesti imaju podršku prosrpske opozicije, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.
Crnogorski predsjednik je novinarima u Briselu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutrašnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu evropske prakse i stečevina EU.
Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlantske zajednice, postoji prijedlog povratka "u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države", ocijenio je Đukanović.
Govoreći o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.
Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika učestvovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Nakon susreta hrvatski premijer Andrej Plenković saopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Evrope na najviši nivo u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. maja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Evrope.
