Razgovor za Klix.ba
293

Bermin Meškić: Bošnjake ću učiniti politički vidljivima u Hrvatskoj, odnos Zagreba prema BiH nikada lošiji

D. Be.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Magistar prava Bermin Meškić, bivši član Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske ispred Bošnjaka, najavio je kandidaturu na parlamentarnim izborima u XII izbornoj jedinici za predstavnika Bošnjaka, Albanaca, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca u Saboru Hrvatske, koji će se održati 5. jula.

Meškić je dugogodišnji aktivist u bošnjačkoj zajednici u Hrvatskoj, a kako kaže, u njegovom mandatu u Savjetu, Bošnjaci su postali vidljiviji u javnosti. Realizirali su službeno priznanje grba i zastave Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i brojne druge aktivnosti. Inače je inicijator projekta besplatne pravne pomoći za sve muslimane, Bošnjakinje i Bošnjake.

Na početku razgovora za Klix.ba naš sagovornik nam ističe da je to projekt koji radi i uspješno djeluje već pet godina s preko 120-ak riješenih slučajeva. Dugi niz godina bavi se humanitarnom aktivnošću, te je pet godina vodio humanitarnu organizaciju “Zirat” koja je pomogla mnogima.

U kakvoj su poziciji Bošnjaci, ali i ostale manjine, u Hrvatskoj danas?

Sasvim sigurno mogu kazati da se osobno, ali i velika većina Bošnjaka ne osjećaju kao građani trećeg reda. Mislim da dijelimo dobro i zlo s većinskim hrvatskim narodom. Ono što mogu prigovoriti je da smo shodno brojnosti i povijesnim zaslugama zaslužili imati svoju posebnu izbornu jedinicu. Vlast je to propustila napraviti, a smatram da je trebala. Svi zajedno moramo postaviti pitanje, kako to da mi kojih je skoro 32 tisuće u Hrvatskoj, dijelimo izbornu jedinicu s još četiri manjine. Neke druge nacionalne manjine imaju samostalne izborne jedinice, a duplo ih je manje nego nas. Inače 12. izborna jedinica bila je predviđena za Bošnjake u Hrvatskoj jer smo gotovo dvostruko brojniji od svih drugih, ali zbog naše poslovične nejedinstvenosti i rascjepkanosti mi smo izgubili tu poziciju. Ljudi su izgubili povjerenje u osobu Bošnjaka koji bi ih predstavljao, meni je cilj to povjerenje vratiti.

Druga stvar koja nas Bošnjake muči je upravo taj odnos nekih politika iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, i na to ćemo upozoravati javnost i adekvatno reagirati. Budite uvjereni da će se moj glas za govornicom u Saboru čuti! Da sumiram, muslimani u smislu vjerske odrednice, su dobro prezentirani i dobro valorizirani u hrvatskom društvu, međutim Bošnjaci, kao narod, nisu dovoljno vrednovani i prepoznati.

Šta kao predstavnik Bošnjaka možete planirate u Saboru i koji su Vaši ciljevi?

U mom fokusu bit će Bošnjaci u Hrvatskoj, zatim suradnja s matičnom državom Bosnom i Hercegovinom, dok je treća cjelina pitanje drugih nacionalnih manjina koje ću zastupati. Što se tiče Bošnjaka u Hrvatskoj inzistirat ću na posebnom zastupniku za Bošnjake u Hrvatskom saboru. Plan mi je inicirati i realizirati gradnju Bosanske kuće ili BH kulturnog centra koji će biti mjesto našeg susreta i dijaloga. Htio bih da Bošnjaci osnuju Bošnjačko nacionalno/narodno vijeće koje će okupiti većinu bošnjačkih asocijacija, predsjednike vijeća nacionalnih manjina gradova, općina i županija u Hrvatskoj i sve one koji mogu doprinijeti.

Cilj mi je to učiniti na kongresu svih nas i da realiziramo ideju koja je odavno prisutna kod Bošnjaka u Hrvatskoj. A ne da to bude udruga od tri člana koja je osnovana na kućnoj adresi. Da bi bila legitimna asocijacija i da bi ispunila svoju svrhu, moramo je osnovati svi zajedno, a ne je privatizirati. Vrlo je važno pratiti zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u državnim i javnim službama kao i jačati rad bošnjačkih asocijacija u Republici Hrvatskoj preko Savjeta za nacionalne manjine. To je nešto u čemu imam iskustva jer sam bio u poziciji to raditi. Čuvanje i unapređivanje socijalnih prava - pomaganje potrebitima – besplatna pravna pomoć - stipendiranje nadarenih studentica i studenata je nešto što radim već dugi niz godina. Sad bih to samo podigao na viši nivo.

Što se tiče suradnje s Bosnom, smatram da nam je potreban bilateralni sporazum između dvije države o uređenju odnosa i položaju bošnjačke zajednice u Hrvatskoj. S moje strane uporno ću promovirati samostalnu, suverenu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, ulazak BiH u EU i NATO; jasno ustrajavati na osudi genocida. Svakako da će biti uvažene i druge nacionalne manjine koje ću zastupati, naravno uz redovne konsultacije sa njihovim predstavnicima, putem mog osobnog Savjeta, kojeg će sačinjavati predstavnici albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, kako bi osigurali da se i njihovi interesi i glas “čuje” u Hrvatskom saboru.

Koji su poteškoće s kojim se susreću Bošnjaci, ali i ostale nacionalne manjine u RH?

Bošnjake na terenu najviše smeta politička nevidljivost u Hrvatskoj, shodno zastupljenosti i povijesnim zaslugama svi su stava da trenutno u Saboru nisu zastupljeni interesi bošnjačke zajednice. Drugi problemi odnose se na egzistencijalnu ugrozu, zapošljavanje i političko zastupanje na lokalnoj i regionalnoj razini. Dosta Bošnjaka u Hrvatskoj ne izlazi na izbore i ne glasaju na manjinskoj listi. Dosta naših ljudi nije se izjasnilo Bošnjacima, još uvijek su s velikim slovom 'M', a riječ je uglavnom o starijim ljudima. Cilj mi je osvjestiti naše ljude i to promijeniti.

Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba

Govorili ste da su Bošnjaci da li veliki doprinos u Domovinskom ratu i odbrani Hrvatske. Da li se to nepravedno zanemaruje?

Bošnjaci su druga nacionalna manjina po brojnosti u Hrvatskoj, sudjelovali su u Domovinskom ratu, 25.000 Bošnjaka je branilo Republiku Hrvatsku, 3.500 je branitelja invalida proisteklo iz zadnjeg rata, a 1.187 Bošnjaka je poginulo za ovu državu. Te se činjenice nepravedno zanemaruju. Ljudi toga nažalost nisu niti svjesni. A mi smo ovu državu stvarali, zajedno s većinskim hrvatskim narodom i drugima.

Kako ocjenjujete današnje odnose BiH i Hrvatske i da li su pogoršani posljednjih godina te da li predsjednik Zoran Milanović može relaksirati te odnose?

Odnos Bosne i Hercegovine i Hrvatske, čini mi se, nikad nije bio lošiji, jer se susreti na najvišim političkim razinama ne događaju između najviših dužnosnika. Najviši dužnosnici iz Hrvatske posjete određene političke predstavnike u Hercegovini, konkretno predstavnike HDZ-a BiH, i razgovaraju s njima, a ne odu prilikom te posjete u političko Sarajevo gdje bi se dogovarali s državom BiH. Dok se ne počne razgovarati na državnom, oficijelnom nivou, i dok se ne zanemare etničke podjele, situacija se neće popraviti.

Politika Hrvatske prema BiH je ponekad patronizirajuća, čak misli da bi mogla nametati rješenja za BiH. Ista takva politika, samo jače žestine, ide iz Srbije, iz Beograda. Ovakva vrsta mješanja u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine izaziva još poremećenije odnose unutar BiH, ali i između država. Nadam se da će predsjednik Milanović relaksirati te odnose. Za početak bi predsjednik trebao posjetiti predsjedništvo BiH, te da se dogodi i uzvratni posjet u Zagrebu.

Kako komentarišete podršku hrvatskog Sabora za održavanje mise za blajburške žrtve u Sarajevu?

Svaka žrtva zaslužuje svoju komemoraciju, pijetet i poštovanje. Komemorirati žrtve misom ili bilo kojim drugim vjerskim obredom je u redu. Međutim, izbor samog mjesta komemoriranja je pogrešan jer znamo da su Luburić, Francetić i ostali čelnici NDH počinili zlodjela baš u Sarajevu i Bosni. Razumijem građane Sarajeva i BiH zašto protestiraju i mislim da se to moglo puno mudrije odraditi. Većinska politika u Hrvatskoj podržava komemoraciju s aspekta komemoriranja žrtvama, ali je pitanje dolaze li ljudi na Bleiburg komemorirati promovirajući suosjećanje ili dolazi li možda do porasta radikalnijih ideja i neoustaštva. Volio bih više vidjeti komemoracije za žrtve, a manje vraćanja ideja iz prošlosti koje su koštale skupo mnoge na ovim područjima.

Kakvi su odnosi između SDA u BiH i Hrvatskoj?

Odnosi između SDA Hrvatske i SDA BiH nisu na nekoj naročitoj razini, a nekada mi se čini da su ti odnosi i maćehinski. Čini mi se da SDA BiH ne prepoznaje potrebe Bošnjaka u Hrvatskoj i da bi trebala puno više surađivati sa svojom sestrinskom strankom. Logično je da mi iz Hrvatske razumijemo puno bolje probleme naših ljudi u Hrvatskoj, nego iz bilo koje druge države pa i iz BiH.

Politički predstavnici Bošnjaka iz BiH izuzev rijetkih iznimaka, kada dođu u Hrvatsku, ne sastaju se s političkim predstavnicima Bošnjaka u Hrvatskoj, što je pogrešno. Rahmetli Alija Izetbegović je jako uvažavao Bošnjake u Hrvatskoj. Zajedno smo jači, a ovako smo prepušteni sami sebi. Suradnja bi trebala i morala biti puno bolja. Kada budem izabran u Hrvatski sabor intenzivirat ću suradnju Bošnjaka iz Hrvatske s Bošnjacima iz BiH, ali i suradnu između država i dignuti je na puno viši nivo.