{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ponovno preispitivanje ideja Karla Marksa u globalnoj ekonomskoj krizi

F
22.10.2018. u 11:37
11
17
Ponovno preispitivanje ideja Karla Marksa u globalnoj ekonomskoj krizi
11
Bez ideja njemačkog filozofa i političkog ekonomiste Karla Heinricha Marksa danas ne bi mogli razumjeti ono što se dešava u savremenom svijetu, a to su kriza kapitalizma, parlamentarne i predstavničke demokratije te kriza revolucionarnog potencijala izjavila je danas profesorica Univerziteta u Sarajevu Nermina Mujagić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
To je istakla na Konferenciji pod nazivom "200 godina poslije: Preispitivanje ideja Karla Marksa" koju su organizirali Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Goethe-Institut, a na kojoj su profesori iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Njemačke diskutovali o tome šta se danas može naučiti iz djela tog filozofa.

Mujagić je istakla da su mnogi predvidjeli da će Karl Marks biti jedan od vodećih mislilaca u 21. stoljeću te da postoji mnogo razloga da se propitkuju njegove ideje, posebno u BiH i regiji.

Direktor Goethe-Instituta Klaus Krischok podsjetio je da 1989. godine Karl Marks više nije bio moderan i popularan u Njemačkoj te da se niko njime nije ni bavio, ali da tek danas shvataju da su neke njegove ideje ponovo dobile na aktuelnosti, kao ideja socijalne pravde, a koje su najbitnije.

"Želimo analizirati kakav značaj Marks ima u današnjem društvu u Njemačkoj i zemljama bivše Jugoslavije te šta od njega danas možemo naučiti", poručio je Krischok te dodao da je Karl Marks filozof i ekonomski naučnik, čije ideje su drugi implementirali u praksi, što je vrlo različito.

Profesor Univerziteta u Zagrebu Luka Bogdanić istakao je da je Marks bio antireligiozni, a ne ateistički filozof te da je bio začetnik kritičke misli o globalizaciji.

Kazao je da je Marks jedan od onih filozofa koji su pokazali permanentne ciklične krize u koje 'upada' kapitalizam te na koji način se može shvatiti ta realnost.

"Marks nije pisao 'recepte' za budućnost, nije predviđao šta će biti, posebno kada su nosioci nove društvene svijesti došli na vlast, što je stvorilo mnogo problema i improvizacija. On je prije svega pokazao kritiku političke ekonomije i kritiku društva, čak šta više, društva u kojem mi živimo danas", poručio je.

Profesor Univerziteta u Beogradu Đorđe Pavićević smatra da Srbija prolazi kroz period 'divljeg kapitalizma', gdje se sve privatizuje i gdje ljudi nikada nisu imali manji pristup resursima.

Istakao je da je Marksov najveći kapital bilo shvatanje ekonomskih odnosa, tačnije vlasništva te njegovih posljedica u obliku hijerarhije, jer dok neki uživaju, drugi pate.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: