Zastupnici iz RS-a tražili da i evropski parlamentarci uvedu entitetsko glasanje
Riječ je o Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje koji se uspostavlja za svaku državu u procesu pridruživanja EU. Odbor se uspostavlja na osnovu odredbi koje su navedene u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji jasno precizira da će taj parlamentarni odbor biti sastavljen od predstavnika parlamentarne skupštine zemlje pretendenta i Evropskog parlamenta.
Princip je da u ovom odboru bude podjednako zastupljen broj članova delegacije Parlamenta BiH i broj članova delegacije Evropskog parlamenta, odnosno dvije delegacije koje zajedno čine Parlamentarni odbor.
U svim državama koje su do sada uspostavljale Parlamentarne odbore u procesu svog integrisanja važilo je da dvije delegacije imaju podjednak broj članova i istu važnost u pogledu glasanja. To u prijevodu znači da istu težinu imaju glasovi parlamentaraca iz BiH i glasovi parlamentaraca iz Evropskog parlamenta.
Ustaljeno, kao i u svim drugim državama, poslovnikom je predviđeno da se sve odluke donose natpolovičnom većinom članova svake delegacije, što znači da je potrebno više od pola glasova bh. delegacije i više od pola glasova članova evropske delegacije kako bi odluka bila usvojena. Bosanskohercegovačku delegaciju čine svi članovi Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BiH za evropske integracije.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član Komisije za evropske integracije Halid Genjac kazao je za Klix.ba kako su u startu predstavnici iz RS-a koji su članovi delegacije tražili da se u poslovnik Parlamentarnog odbora unese da će delegacija BiH odlučivati u smislu prakse koja je inače zastupljena u Parlamentarnoj skupštini BiH, što znači da će za donošenje odluka biti potreban etnički princip.
"To podrazumijeva princip etničke kvalifikacije i tu je nastao problem. Imamo nerecipročnost pozicija i značaja delegacije. Ako bi delegacija BiH u poslovnik uvela da su potrebni i etnički glasovi onda bi trebalo uvesti i to da su etnički glasovi potrebni u Delegaciji EU. To bi trebalo značiti da evropska delegacija treba imati 28 članova", rekao je Genjac.
On je dodao da su u pokušaju rješavanja nastojali unutar bh. delegacije dogovoriti da se radi ne principu usaglašavanja. Kako kaže, uopće se ne očekuje preglasavanje jer u ovom procesu to se nikada nijednoj državi nije desilo.
"Pokušavali smo internim procedurama regulisati to pitanje na način da se isključi preglasavanje. Međutim, predstavnici iz RS-a insistiraju da u poslovniku Odbora, dakle ne delegacije, nego Odbora, stoji da će se odluke donositi kvalificiranom većinom, što u krajnjem znači entitetsku zastupljenost. S obzirom na to da je za predstavnike Evropskog parlamenta to apsolutno neprihvatljivo jer nije moguće, zbog ovog principa imamo taj problem koji dugo traje", rekao je Genjac.
Genjac je kazao kako smatra da uopće nije toliki strah od preglasavanja, kako se navodi, već da je stvarna pozadina uporno insistiranje na tome da entitet RS bude uočljiv subjekt u procesu integrisanja.
"Na neki način hoće da se pošalje poruka kako u Evropsku uniju ne ide BiH nego dva njena entiteta. To nije ni tačno jer subjekt je BiH, a ne entiteti", kazao je Genjac.
Zaključuje kako Evropski parlament insistira da se u ovoj instituciji treba voditi debata zastupnika i delegata, a odluke da se donose prostom većinom.
