Situacija je bila kritična u 60 gradova koji su ozbiljno oštećeni. Nakon poplava se pokrenulo više od tri hiljade klizišta, pokrenula su se minska polja, a na hiljade građana je bilo primorano napustiti svoje domove, ne znajući kad i na koji način će se vratiti.
Prema informacijama vlasti Bosne i Hercegovine, 60 potopljenih gradova je zauzimaju otprilike ukupnu površinu od 10.00 do 13.000 kilometara kvadratnih. Taj prostor tek treba sanirati.
Najveća humanitarna misija pomoći
Ministarstvo sigurnosti BiH je 15. maja zatražilo međunarodnu pomoć od Mehanizma civilne zaštite EU kroz Centar za koordinaciju hitnog odgovora Evropske komisije (ERCC). EU je odgovorila angažujući jednu od najvećih humanitarnih misija pomoći ikada.
Evropska komisija je izdvojila dodatnih 65 miliona eura za saniranje situacije nakon poplava. Od tog iznosa, tri miliona je izdvojeno za humanitarnu pomoć najugroženijima u Srbiji i Hrvatskoj, i to za najhitnije potrebe, naročito za prehrambene artikle, zdravstvenu zaštitu i sredstva za čišćenje, prvu pomoć i zbrinjavanje.
Preostali iznos od 62 miliona eura izdvojen je za obnovu i humanitarne potrebe u pogođenim područjima u kratkoročnom i srednjoročnom periodu. Ova sredstva su preraspodijeljena iz ranijih programa koji se finansiraju iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
U spasilačkim naporima EU je učestvovala 21 država članica i preko tri hiljade osoba je spašeno zahvaljujući timovima EU: Austrija, Bugarska, Belgija, Belgija, Hrvatska, Češka Republika, Danska, Estonija, Francuska, Mađarska, Italija, Litvanija, Latvija, Nizozemska, Luksemburg, Njemačka, Poljska, Rumunija, Slovenija, Slovačka, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo – pružaju pomoć.
Pomoć se sastojala od direktnih finansijskih donacija, kao i razne tehničke opreme (helikopteri, čamci, pumpe, šatori, vreće za pijesak itd.), hrane i vode, te ljudstva koje uključuje više od 600 humanitarnih radnika koji su radili na terenu.
Procjene štete
Tim civilne zaštite EU je stigao u BiH 18. maja da pruže podršku i pomoć lokalnim vlastima kako bi napravile procjenu štete.
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i je imenovala vođu tima u ime Evropske unije za Procjenu potreba za sanacijom Ricardu Zapata Martija. Marti je dobitnik Nobelove nagrade za mir 2007. godine, zajedno sa ostalim članovima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
On je bio tim lider i koordinator izrade procjene i napravio je tehnike i metodologiju Procjenu potreba za sanacijom koje su bile neophodne kako bi se napravili konačni troškovi i obim štete.
Izradu procjena potreba za sanaciju nakon poplava u BiH predvodile su vlasti u BiH, uz podršku EU-a, UN-a i Svjetske banke, a došlo se do brojke od četiri milijarde maraka.
Međunarodna donatorska konferencija za pomoć Bosni i Hercegovini nakon katastrofalnih poplava u našoj zemlji tokom maja, bit će održana 16. jula u Briselu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
