{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


LGBT osobe u BiH su nevidljive, žive u anonimnosti i strahu

17.5.2013. u 08:07
0
LGBT osobe u BiH su nevidljive, žive u anonimnosti i strahu
0
LGBT osobe u BiH su nevidljive, žive u anonimnosti i strahu
Biti homoseksualac, biseksualac ili transseksualac u Bosni i Hercegovini donosi sa sobom brojne poteškoće. Te osobe uglavnom žive u anonimnosti, a ukoliko odluče da se "otkriju" suočavaju se s diskriminacijom, odbacivanjem, a nerijetko postaju i žrtve fizičkog nasilja.
Prema međunarodnom pravu, neheteroseksualne osobe imaju ista ljudska prava kao i svi ostali, što uključuje zabranu diskriminacije. I u Bosni i Hercegovini je 2009. godine donesen Zakon o zabrani diskriminacije, kojim se zabranjuje diskriminacija i poticanje na diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Međutim, implementacija je veoma loša.

Šejla je biseksualka i to znaju njeni najbliži prijatelji, međutim roditeljima ne smije reći, jer ju je strah da je neće prihvatiti i da će je odbaciti.

Strah od odbacivanja



"Biti biseksualna ili LGBT osoba (lezbijke, gejevi, biseksualne i transrodne osobe) u BiH nosi sa sobom posebne poteškoće koje nemaju heteroseksualne osobe, prije svega zato što moje društvo, porodica i prijatelji uvijek pretpostavljaju da su svi u njihovoj neposrednoj okolini heteroseksualci te da je konkretno biseksualnost eksperimentalna faza koja prolazi nakon što žena pronađe pravog muškarca, ili da LGBT osobe ne postoje, da su bolesne i da su seksualnost i rodni identitet stvar izbora", kazala je Šejla za Klix.ba.

Istakla je kako je posebno teško stvarati iskrena prijateljstva i međuljudske odnose koji podrazumijevaju veći stepen povezanosti.

"Prije ili kasnije tu nastupa momenat kada toj osobi trebate otkriti svoju seksualnost, što za sobom vuče strah od gubitka bliske osobe i odbacivanja. Također je veoma stresno ne moći izraziti osjećaje prema svojoj djevojci ili biti ono što jeste u javnosti bez straha od predrasuda, odbacivanja i na kraju fizičkog napada", istakla je.

Zbog svoje seksualne orijentacije razmišljala je i o odlasku iz BiH.

"Ukoliko bih poželjela da osnujem život i porodicu sa svojom djevojkom odlučila bih živjeti u nekoj tolerantnijoj sredini. Ne bih željela da naša djeca doživljavaju diskriminaciju i da ih vršnjaci zlostavljaju zbog toga što imaju dvije majke", kazala je Šejla.


Zbog svoje seksualne orijentacije nerijetko je bila izložena prijetnjama i verbalnim napadima, no ipak vjeruje kako će BiH jednoga dana postati tolerantnija prema LGBT osobama.

"Vjerujem da će i u Bosni i Hercegovini, kao i u svim ostalim državama, prije ili kasnije doći vrijeme kada će društvo biti tolerantnije i kada će biti sigurno za LGBT osobe da ispoljavaju svoju osobnost jednako kao i svi ostali građani. Naravno, ne vjerujem da će se to desiti u neko skorije vrijeme", kazala je.

LGBT osobe sve "vidljivije", napadi sve češći



A da je uistinu diskriminacija LGBT osoba široko rasprostranjena u BiH i da su često žrtve verbalnog, ali i fizičkog zlostavljanja, govore i podaci Sarajevskog otvorenog centra, nevladine organizacije koja nudi pravne savjete i bilježi slučajeve diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama.

"Policiji i državnim institucijama prijavljena su zvanično dva slučaja diskriminacije i nasilja prema LGBT osobama, a u evidenciji Sarajevskog otvorenog centra, nevladine organizacije koja radi na pravima LGBT osoba i dokumentuje njihova kršenja, te brojke su mnogo veće i dosežu brojku od desetak slučajeva napada i mnogo više slučajeva diskriminacije, s tim da ni ovi brojevi ne odražavaju realnu sliku diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama u BiH, jer se mnoge osobe boje prijaviti slične slučajeve, čak i nevladinim organizacijama. Stvarni broj slučajeva vjerovatno je mnogo veći", kazala je za Klix.ba Vladana Vasić, koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra.

Život u anonimnosti i strahu



Povećanjem vidljivosti LGBT osoba u BiH došlo je i do povećanja diskriminacije. Zakon o zabrani diskriminacije postoji, ali je implementacija veoma loša.

"Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju i poticanje na diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Međutim, implementacija ovog zakona je vrlo loša, javnosti nije predstavljena zabrana diskriminacije, niti je objašnjeno šta ona predstavlja i koji su mehanizmi zaštite i nadležne institucije. Nije sprovedena harmonizacija postojećeg zakonodavstva sa Zakonom o zabrani diskriminacije, što je trebalo biti urađeno do 2010., a ni Ministarstvo za ljudska prava još uvijek nije uspostavilo registar slučajeva diskriminacije, što je predviđeno samim Zakonom", istakla je Vasićeva.

Akcije koje provode LGBT osobe u BiH utjecale su na povećanje vidljivosti LGBT osoba i dizanje svijesti javnosti o njihovom postojanju u društvu i svakodnevnim izazovima sa kojima se ove osobe suočavaju, uključujući i diskriminaciju, no one i dalje žive u strahu i nastoje biti "nevidljive".

"LGBT osobe u Bosni i Hercegovini žive u strahu od otkrivanja svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta, jer ih to može, zbog netolerantne i ksenofobne sredine, dovesti do gubitka porodice, istjerivanja iz kuće, gubitka posla i prijatelja te do neizostavne diskriminacije i nasilja, pa čak i gubitka života. Zbog toga LGBT osobe u BiH svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet uglavnom drže za sebe i uski krug prijatelja i/ili porodice", kazala je Vasićeva.

Odnos medija i političara prema LGBT osobama



Istakla je da veliku odgovornost snose političari i mediji.

"Bh. mediji uglavnom o LGBT temama izvještavaju senzacionalistički u cilju privlačenja što više gledatelja/ki ili čitatelja/ki, bez razmišljanja o posljedicama koje njihovo izvještavanje može proizvesti za LGBT osobe. Ipak, u posljednje vrijeme pojedini mediji na mnogo etičkiji i profesionalniji način izvještavaju o LGBT temama. Bh. političari se u svojim javnim istupima rijetko dotiču LGBT osoba, te ne možemo sa sigurnošću utvrditi da li se njihov stav prema LGBT osobama promijenio u posljednje vrijeme, ali ako se sjetimo izjava za Queer festival i predizbornih izjava pojedinih političara jasno nam je da su veoma homofobni i da svojim izjavama, svjesno ili nesvjesno, pozivaju na mržnju i netoleranciju prema LGBT osobama", navela je koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra.

Podsjetimo, 2008. godine organizovan je Prvi Queer festival u BiH na Akademiji likovnih umjetnosti. Grupe islamskih ekstremista i huligana gađali su tada kamenjem zgradu i fizički napdali LGBT osobe i aktivsite koji su im pružali podršku.

Prihvatanje LGBT osoba i put ka EU



Tada je napadnut i novinar i publicista Peđa Kojović, danas član predsjedništva Naše stranke, poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda FBiH.

On je istakao da će BiH na putu ka evropskim integracijama morati raditi na tome da se u potpunosti zabrani diskriminacija LGBT osoba te da će se tada, po odnosu političkih stranaka i političara, jasno vidjeti ko zaista želi, a ko se samo pravi da želi vidjeti BiH u EU.

"Generalno govoreći, mislim da ukoliko niste muški heteroseksualni pripadnik jednog od tzv. konstituvnih naroda, vi ste građanin drugog reda. To naravno ne znači da ne možete biti diskriminisani i ako jeste. Ja vjerujem da se veliki broj građanki i građana danas osjeća uskraćen za osnovna ljudska i građanska prava, a LGBT populacija je vjerovatno u onom socijalnom segmentu koji se u toj tužnoj masi nadmeće za titulu najugroženijih", istakao je Kojović.


Neophodni zakoni



A, vlasti igraju veliku ulogu u sprečavanju i iskorjenjivanju diskriminacije prema LGBT osobama.

"Vlasti bi trebale prije svega implementirati postojeće zakone i propise te raditi na usklađivanju postojećeg zakonodavstva sa Zakonom o zabrani diskriminacije i javno promicati toleranciju i jednakost svih građana/ki, uključujući LGBT osobe, javno osuditi sve napade i diskriminaciju LGBT osoba i aktivista te adekvatno i brzo otkriti i sankcionisati počinitelje. Također, uvođenje zločina iz mržnje u Krivični zakon Federacije BiH, kao što je to urađenu u RS-u i Brčko distriktu, imalo bi pozitivan učinak na adekvatnije procesuiranje, a samim tim i smanjenje nasilja i napada na LGBT osobe i aktiviste", istakla je Vasićeva, dodavši da je najbolji način za smanjenje nivoa homofobije i transfobije te za dizanje svijesti javnosti o LGBT osobama i njihovim svakodnevnim izazovima, informisanje i edukacija šire javnosti kako kroz školsko i akademsko obrazovanje, tako i kroz medije, koji svojim etičkim i profesionalnim izvještavanjem mogu dati veliki doprinos senzibilizaciji javnosti i uklanjanju stereotipa i predrasuda koje vladaju o LGBT osobama.

Evropska unija je proglasila 17. maj Međunarodnim danom borbe protiv homofobije, sa javnim izjavama i izrazima podrške. Taj dan se u mnogim zemljama svijeta obilježava od 2004. godine, kada je homoseksualnost skinuta sa liste bolesti.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: