Zvizdić zbog diskriminacije Bošnjaka u Hercegovini pisao Schmidtu, situaciju nazvao "aparthejdom"

Kako je istakao u pismu, radi se o situaciji koja se pogoršava već nekoliko godina unazad.

"Cijeneći Vaše razumijevanje važnosti multietničkog i multikulturnog karaktera BiH kao jedne od temeljnih vrijednosti višestoljetnog kontinuiteta BiH, obraćam Vam se kako bi ukazao i upozorio na neprihvatljiv i nepodnošljiv nivo osporavanja i nipodaštavanja ustavnih, institucionalnih, kulturnih, vjerskih i, u konačnici, demokratskih prava Bošnjaka u Hercegovini o čemu ste više puta informirani od predstavnika Bošnjaka iz političkog, vjerskog i društvenog života u Mostaru, Stocu i Čapljini", napisao je Zvizdić.

Kako je istakao, Schmidt je već dobio informacije od aktera iz Hercegovine o stanju prava Bošnjaka u ovom dijelu BiH.

"Posljednju takvu informaciju o stanju svojevrsnog aparthejda u kojem žive Bošnjaci u spomenutim gradovima, a čiji je najbolji primjer aktuelna situacija u Mostaru, Vam je u formi javnog poziva, uputio muftija mostarski dr. Salem-ef. Dedović koji je, krajnje korektno, poštujući multietnički karakter Mostara ali i imperativnu potrebu o poštivanju potpune etničke ravnopravnosti, predložio da se formira ekspertna grupa s nivoa Grada, Kantona, federalnog i državnog nivoa, koja će pod supervizijom OHR-a hitno razmotriti pojedinačno svaki slučaj koji se u javnosti problematizira, kako bi se zaustavila daljnja devastacija urbanog prostora Mostara", napisao je Zvizdić u ovom pismu.

Dodao je da je Mostar arhitektonski dragulj i sediment izuzetnih kulturno-historijskih i duhovnih dosega brojnih civilizacija, te da je riječ o prostoru na kojem će se u značajnoj mjeri pokazati i dokazati da li će BiH ostati zarobljena u okovima hegemonističkih etnonacionalnih ideja ili će poštovati demokratske, multietničke, antifašističke i evropske vrijednosti.

"Grad Mostar se politički, urbano i društveno treba razvijati na bazi ravnopravnosti, jednakosti i solidarnosti a ne na osnovu jednostranog etničkog ekskluziviteta koji ide na štetu Bošnjaka što je, nažalost, dominantno i evidentno obilježje trenutne institucionalne i urbano-kulturne situacije u Mostaru", napisao je.

Posebno je istakao probleme koje postoje s izgradnjom kulturoloških i vjerskih objekata u Hercegovini.

"Jer, kako drugačije nego pokušajem uspostave etničke i institucionalne dominacije nad Bošnjacima, objasniti zašto se već više od dvadeset godina ne dozvoljava izgradnja kulturnih objekata, poput kulturnog centra 'Mevlana' ili vjerskih objekata Islamske zajednice dok se, istovremeno, vaninstitucionalno i ekskluzivistički 'širom zatvorenih očiju' dozvoljava izgradnja kulturnih i vjerskih objekata hrvatskog naroda uz upitni legalitet prostorno-planske dokumentacije", napisao je Zvizdić.

Zastupnik u Predstavničkom domu je od Schmidta tražio osnivanje ekspertne komisije koja će pojedinačno razmotriti svaki slučaj izgradnje ili zabrane građenja koji se u javnosti problematizira, kao i donošenje obavezujuće odluke u cilju relaksacije međuetničkih odnosa i uspostave procedura u skladu sa važećim zakonima i pravilima struke.

Također, Zvizdić je ukazao na stanje prava Bošnjaka u drugim dijelovima Hercegovine.

"Naime, cjelokupna bosanskohercegovačka javnost već godinama zna da omjer zaposlenih u gradskoj administraciji, upravi i preduzećima u Stocu ne odražava statistiku popisa stanovništva, ni onog iz 2013. niti iz 1991., što je propisano zakonima. Od više od 120 zaposlenih u gradskoj administraciji u Stocu samo je 6 Bošnjaka dok, istovremeno, niti jedan Bošnjak nije direktor javnog preduzeća ili ustanove dok je u istima zaposlen zanemariv broj Bošnjaka. Ista, odnosno, još gora situacija je u Čapljini gdje se prava Bošnjaka, ali i Srba, sistemski gaze", napisao je Zvizdić.

Na kraju je rekao da smatra da je konačno vrijeme za konkretno djelovanje visokog predstavnika u BiH.