Razgovor za Klix.ba
57

Zukan Helez: Dodika ohrabruje to što neki bošnjački lideri prešutno podržavaju secesiju

A. Ku.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Ministar odbrane BiH Zukan Helez potvrdio je u razgovoru za Klix.ba da je podnio zahtjev za provjere OSA-i kako bi ostvario pravo pristupa vrlo tajnim podacima.

Dodao je da i trenutno sve funkcioniše u skladu sa zakonom i procedurama koje određuju način rukovanja i kretanja dokumentacije sa oznakama tajnosti.

"Podnio sam zahtjev zajedno sa imenovanim savjetnicima mog kabineta, stavio na raspolaganje i uvid traženu dokumentaciju i sada organi nadležni za te poslove provode potrebne procedure do dobijanja dozvole za pristup vrlo tajnim podacima", rekao je Helez.

S ministrom Helezom smo razgovarali i o sve oštrijoj retorici predsjednika entiteta RS Milorada Dodika. Dodik je, podsjećamo, u proteklom period govorio i o uspostavi jedinice unutar MUP-a RS koja bi nadgledala entitetsku granicu.

Helez je podsjetio da svaki izabrani i imenovani zvaničnik u BiH odgovara pred zakonima i Ustavom BiH i zaklinje se da će poštovati zakone i Ustav BiH.

"U članu 84. Zakona o odbrani BiH doslovno stoji: ‘Parlamentarna skupština, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a’. Brčko Distrikt BiH, Entiteti, kantoni, općine su između ostalog subjekti odbrane. Svako kršenje ovog člana Zakona treba biti sankcionisano od pravosudnih organa. Postoje entiteske linije koje su određene, ali se ne obilježavaju i kao takve ne mogu biti mjesto kontrolnih punktova bilo kojih sastava sigurnosti pa time ni MUP RS", objašnjava Helez.

Helez: Entitetske linije ne mogu biti mjesto kontrolnih punktova (Foto: T. S./Klix.ba)
Helez: Entitetske linije ne mogu biti mjesto kontrolnih punktova (Foto: T. S./Klix.ba)

Dodaje da narušavanje tih odredbi predstavlja grubo narušavanje sistema sigurnosti i postaje predmetom krivičnog gonjenja.

"U krajnjem slučaju može biti povodom za intervencije i međunarodnih snaga raspoređenih u BiH. To je ustvari pokušaj podizanja tenzija kako bi se skrenula pažnja sa glavnog problema pristizanje na naplatu kredita koje je Dodik uzimao pod vrlo nepovoljnim uslovima. Treba se okrenuti budućnosti, radu, privlačenju investicija onda će se stvoriti uslovi za vraćanje kredita, provođenje reformi čime se otvara mogućnost da pomogne i MMF", stava je Helez.

Izlaz u izgradnji mirne i stabilne države je, dodaje, u ispunjavanju 14 uslova pristupanja Evropskoj uniji i otvaranje poglavlja za pregovore.

Na pitanje šta Dodika ohrabruje da periodično aktualizira priču o secesiji entiteta RS Helez odgovara da je presudna podrška određenih političara.

"Ohrabruje ga na prvom mjestu povezanost sa Putinom i činjenica da je odlikovao istog, a čitav demokratski svijet smatra da je odgovoran za ratne zločine ruske vojske u Ukrajini. Ima podršku predsjednika Vučića i vrha Srpske pravoslavne crkve i na kraju, a možda i prvo ohrabruje ga činjenica da neki bošnjački lideri i predstavnici ‘naroda’ prešutno podržavaju secesiju da bi imali neku fildžan begovsku državu u kojoj će oni podijeliti vlast između desetak porodica, a mi ćemo biti njihovi doživotni vazali", mišljenja je Helez.

Kada je riječ o radu Ministarstva odbrane BiH u naredno period će fokus biti na podizanju standarda rada prema poput članica NATO zemalja.

"Ministarstvo treba biti servis koji omogućuje efikasno i snažno djelovanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Treba obezbjediti brži protok informacija i kontrolu rukovodnih procesa prateći savremene tehnologije cyber sigurnosti", kaže nam Helez.

Nije bilo dovoljno ulaganja u OSBiH (Foto: I. Š./Klix.ba)
Nije bilo dovoljno ulaganja u OSBiH (Foto: I. Š./Klix.ba)

Za OSBiH navodi da su organizovane prema standardima zapadnih, odnosno NATO zemalja.

"U misijama u Afganistanu, Iraku i drugim dijelovima svijeta naše jedinice su bile rame uz rame sa vojnicima SAD i prilikom posjete državi Maryland upućen mi je zahtjev da naši pripadnici Oružanih snaga budu opet uključeni u misije mira u svijetu. Ponosan sam na činjenicu da smo sakupili cca 160.000 KM pomoći za Siriju i Tursku, da naši pripadnici svakodnevno vlastitim primjerom pokazuju da su spremni skočiti u ledenu Drinu i spasiti život, da su spremni krenuti u Tursku u pomoć raščišćavanju i pronalasku preživjelih, da su spremni prvi pomoći stradalim u saobraćajnim nesrećama", kaže Helez.

Sve to mu je dodatni motiv za rad na ispunjavanju standard Oružanih snaga koji BiH približavaju i uvode u euroatlanske integracije.

Zbog činjenice da je nakon desetak godina usvojen redovan Budžet nije bilo dovoljno ulaganja u razvoj Oružanih snaga.

"Međutim imali smo i imamo pomoć prijateljskih zemalja prije svega SAD, Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Italije, Turske. Naši oficiri se školuju u najprestižnijim vojnim akademijama u svijetu uključujući i Zagreb i Beograd pored naprijed navedeenih zemalja. Znači mi osposobljavamo kadar da rukuje oružjem sa kojim ćemo u dogledno vrijeme naoružati naše jedinice", govori nam Helez.

Podsjeća da postoji sporazum iz Beča o kontroli i balansu naoružanja naše zemlje sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.

"Naravno taj balans je narušen u korist Hrvatske i Srbije. Ohrabren sam obnovom kapaciteta namjenske industrije Bosne i Hercegovine tako da su nam na tom planu naravno i dalje uz pomoć našeg strateškog partnera SAD dobre razvojne mogućnosti", zaključuje Helez.