Žrtve istragu traže nakon što je sredinom proteklog mjeseca danski sudija u Haškom tribunalu Frederik Harhoff u pismu svojim kolegama, a čiji su sadržaj objavili mediji, iznio ocjenu da Haški sud ne dijeli pravdu, već provodi političke odluke.
U pismu se, podsjetimo, Harhoff posebno osvrnuo na nedavne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, bivšem zapovjedniku Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, te šefu Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovici Stanišiću i njegovom pomoćniku Franku Simatoviću.
Težak susret s Meronom
"To je protivno svakoj vrsti pravde. Američki predsjednik Haškog suda Theodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da dođe do oslobađajuće presude", napisao je, uz ostalo, Harhoff, te iznio i zabrinutost da bi i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, kojima se sudi za genocid u Bosni i Hercegovini, mogli biti oslobođeni.
Subašić za Anadoliju kaže da čitav slučaj ne može ostati samo na riječima i da moraju odgovarati ili Meron, ili pak danski sudija Harhoff.
"Tražili smo od glavnog haškog tužioca da otvori istragu protiv Merona, jer neko mora odgovarati za ovo što se dešava u Haškom tribunalu", rekla je ona.
Tahirović pojašnjava da postoji proceduralna mogućnost da se otvori istraga protiv Merona podsjećajući na slučaj bivše glasnogovornice Haškog tužilaštva Florence Hartmann koja je odgovarala pred istim sudom.
"Niko ne može da izbjegne odgovornost. Mora se utvrditi jesu li navodi danskog sudije spekulacije ili istina. Postoji procedura za utvrđivanje odgovornosti'', podsjeća Tahirović.
Subašić i Tahirovića su proteklih dana primili sekretar suda John Hocking, glavni tužilac Serge Brammertz i sudija čiju su ostavku tražili, predsjednik Tribunala Meron. Ističu da je susret sa Meronom bio najteži.
Tahirović je direktno pitao američkog sudiju da li će nakon svega podnijeti ostavku, što je on odbacio. Umjesto toga ponudio je "novo poglavlje" u odnosima Tribunala i žrtava.
"Nama ne treba saradnja, nama trebaju sudije i tužioci koji su profesionalci i rade svoj posao. Neko mora da završi posao u Haškom tribunalu", dodao je.
Odgovornost za rat
Najavio je da će bh. žrtve tražiti odgovore o radu Haškog tribunala i od generalnog sekretara Ujedinjenih naroda (UN) Ban Ki-moona, ali i od vlasti BiH.
"Postoji opasnost da se nakon analiza svih presuda utvrdi da su Bošnjaci krivi za rat, jer je jedino zapovjednik Armije BiH rahmetli Rasim Delić osuđen za ratne zločine", ocijenio je Tahirović.
Subašić je upozorila da "ambijent u samom sudu nije kako treba".
"Tražili smo od Merona da odmah podnese ostavku. Ako je tačno to što je pisao danski sudija, poručili smo mu, on mora odgovarati, a ne da i dalje provodi pravdu. U posljednje vrijeme Haški tribunal donosi političke presude i oslobađa ratne zločince. Rekao mi je: 'Vi mislite da ja nisam dovoljno pametan, jer sam toliko star'. Ja sam mu rekla da bi i zbog njegovih, a i mojih unučadi trebalo da odstupi. No, rekao je da ne bi otišao. U Haškom tužilaštvu su nam rekli da Meron neće da ode jer bi time potpisao svoju kapitulaciju. Meron nas je na kraju uvjeravao da će uraditi sve što može i da ćemo mi na kraju biti zadovoljni", govori Subašić.
Nadalje, Meronu je poručila kako bi bilo dobro da je 11. jula bio u Srebrenici da vidi kako izgleda dženaza-namaz za 44 dječaka i bebu.
"Rekla sam mu da bi mu tad otvorila tabut mog sina Nermina da pogleda samo dvije njegove kosti koje sam pronašla, pa da onda može donositi presude", izjavila je Subašić.
Odbio je, dodala je Subašić, da kaže može li doći do obnove postupka protiv Momčila Perišića te Jovice Stanišića i Franka Simatovića.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
