Danilo Türk
0

"Želim pomoći boljoj percepciji BiH u EU"

FENA
Predsjednik Slovenije Danilo Türk razgovarao je danas u Sarajevu sa članovima Predsjedništva BiH na početku službene posjete našoj zemlji, najavivši daljnju pomoć Slovenije na evropskom putu BiH, ali dvije strane su ostale na svojim stavovima kada je u pitanju problem Ljubljanske banke.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić izjavio je nakon razgovora da se nada da će ova posjeta doprinijeti uspostavi bolje i kvalitetnije saradnje između dviju država.

BiH ima dva strateška cilja, članstvo u EU i članstvo u NATO-u te se Silajdžić nada da će Slovenija i dalje podržavati BiH na tom putu. A istaknuo je da je Türk na razgovorima kazao da želi pomoći u poboljšanju percepcije BiH u EU, jer su u politici "percepcije isto toliko važne koliko i činjenice".

  • Nama se čini da je ponekad ta slika manje pozitivna nego što bismo htjeli i što su objektivne činjenice, kazao je Silajdžić.

Ocijenjeno je da je Sporazum o socijalnim pitanjima građana BiH koji žive i rade u Sloveniji dobrodošao i da se dobro provodi.

Slovenija će dati svoj glas za prijem BiH kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Silajdžić je naveo da je BiH ponudila da 2013. godine isto tako podrži kandidaturu Slovenije za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a.

Predsjednik Türk je dodao da dvije vlade upravo vode razgovore o međusobnoj podršci kada su u pitanju ove dvije kandidature te da će lično doprinijeti da se finalizira taj dogovor o podršci.

Međutim, napredak nije ostvaren kada je u pitanju štednja građana BiH kod Ljubljanske banke. Dvije strane su ostale na svojim pozicijama, pri čemu se predsjednik Türk pozivao na nedavnu presudu Evropskog suda za ljudska prava. Silajdžić je kazao da je bh. strana ostala na stavu da to treba da bude bilateralni sporazum, imovinskograđanska parnica, dok Slovenija u ishodu upućuje na bivšu Narodnu banku SFRJ, koja je bila garant svih depozita.

Slovenski predsjednik Türk je skrenuo pažnju na nedavnu presudu Evropskog suda za ljudska prava, za koju kaže da ima težinu presedana za sve slučajeve ove prirode.

Sud iz Strasbourga je uputio strane na rješenje koje se može naći kroz multilateralne sporazume država nasljednica bivše Jugoslavije. Türk je pritom istaknuo da onaj dio koji se tiče bivše Narodne banke SFRJ još nije okončan te ocijenio da postoji mogućnost da se taj proces i ubrza i okonča.

Upitan kako je onda odnose BiH i Slovenije ocijenio odličnim, budući da je veliki broj građana BiH ostao bez ušteđevine u Ljubljanskoj banci, Türk je kazao da se radi o odvojenim pitanjima.

  • Slovenija je učinila mnogo u smislu podrške BiH na njenom putu ka EU i učinit ćemo još više. Mislim da je to temelj naših međusobnih odnosa koje sam nazvao odličnim. Pitanje Ljubljanske banke bih stavio u kontekst pogrešnih percepcija, rekao je.

Budući da je Evropski sud nedavno donio tu presudu, ocijenio je Türk, potrebno je da se ona dalje proučava.

Predsjednik Türk je naglasio da ovakve posjete moraju postati redovne te koristiti takve prilike da se ubrza proces priključenja BiH Evropskoj uniji.

Naglasio je da su tijesni rokovi za ispunjenje važnih ciljeva liberalizacije viznog režima za građane BiH 2009. godine i da BiH postane kandidat za članstvo 2010.

-Slovenija smatra da su to realni ciljevi i učinit ćemo svaki napor da se oni i ostvare, rekao je on.

Ocijenio je da je BiH napravila veliki ekonomski napredak, da se razvija dobro i da se normalizira.

  • Moramo osigurati da se promijeni percepcija o BiH u EU. Slovenija može pomoći da se dođe do razumijevanja da je BiH priorodno mjesto u EU i to u ne tako dalekoj budućnosti, rekao je Türk.

Upitan kakav je njegov stav u vezi s prijedlogom da se EUFOR povuče iz BiH, rekao je da kao i svako drugo međunarodno prisustvo i prisustvo EUFOR-a treba biti jednom okončano.

  • Pitanje je koja je odgovarajuća dinamika tog odlaska, rekao je predsjednik Slovenije, dodajući da ovo pitanje treba povezati s pitanjem približavanja BiH Evropskoj uniji.

Silajdžić, međutim, upozorava da Dejtonski sporazum nije proveden.

  • I pored svih upozorenja, i pored svih nastojanja išlo se linijom manjeg otpora. Danas imamo za rezultat da ono što se dešava u BiH nije posljedica Dejtonskog sporazuma, nego u nekim slučajevima njegovog kršenja, kazao je on.

Silajdžić zato smatra da je prisustvo međunarodnih snaga i OHR-a potrebno u BiH.

  • S druge strane ne želimo stvarati imidž zemlje koja ne može bez međunarodnog tutorstva. Moguće je završiti neke stvari. Mislim da treba doći do novog ustava i provesti ono što je važno iz Dejtonskog sporazuma, a posebno Aneks 7., koji je ključan, kazao je Silajdžić.