Također, Vijeću ministara BiH i vladama RS-a i Srbije se predlaže da podnesu odštetni zahtjev Međunarodnom sudu pravde u Haagu protiv Hrvatske za obeštećenje žrtava genocida i njihovih potomaka zbog genocida počinjenog u logorima u Jasenovcu.
Predlaže se i da pokrenu postupak da jasenovački sistem logora, koji se nalazio na teritoriji koja je sada podijeljena granicom između BiH i Hrvatske, bude stavljen pod međunarodnu zaštitu UNESCO-a kao svjetska baština.
Usvojenom Deklaracijom se oštro osuđuje minimiziranje broja jasenovačkih žrtava putem medija, publikacija i lažnog predstavljanja jasenovačkog logora u novoj postavci Muzeja "Jasenovac" u Hrvatskoj i data podrška Programu uređenja Spomen-područja "Donja Gradina" i multidisciplinarnom istraživanju prema postojećem projektu "Jasenovac-Donja Gradina".
Također, predloženo je Vladi RS-a, Vijeću ministara BiH i vladama Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore da u nastavne programe unesu gradivo o genocidu, a posebno o počinjenom genocidu u sistemu jasenovačkih logora smrti.
Između ostalog, ova deklaracija sadrži i preporuku Kongresu SAD-a i drugim sličnim međunarodnim institucijama da razmotre i donesu odgovarajuće zaključke o genocidu koji je počinila NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima u Jasenovcu.
Tokom dvodnevnog zasjedanja na ovoj konferenciji učestvovalo je više od 170 učesnika, a odlučili su da univerzitetski profesor iz Njujorka Bernard Klajn i dalje ostane predsjednik Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu.