Zašto je sporan Lajčak kao predstavnik EU za Balkan? Reputacija i prisni odnosi s Dodikom
U razgovoru za Klix.ba njemački ekspert i viši saradnik DPC-a Bodo Weber pojasnio je tri razloga zbog čega su oštro kritikovali ovog visokog evropskog zvaničnika.
"Prvo, pogrešan je politički signal za strane u pregovorima Kosovo - Srbija da i specijalni predstavnik, uz visokog predstavnika Borrella, dolazi iz zemlje koja nije priznala Kosovo. Drugo, Lajčak kao praktično svi visoki političari u EU koji imaju iskustvo na Balkanu sa sobom nosi teret političkog neuspjeha u regiji. Treći razlog je ličnost gospodina Lajčaka. Sve to umanjuje kredibilitet gospodina Lajčaka kao predstavnika u pregovorima Kosovo-Srbija, ali i široj regiji", kaže Weber.
Budući da se SDA već oglasila povodom ovog imenovanja kazavši da je protiv toga, a naročito jer je protiv toga da se kroz tu funkciju na bilo koji način BiH povezuje sa rješavanjem odnosa na relaciji Srbija – Kosovo, upitali smo ga za komentar.
"Nije moje da komentarišem izjave stranaka u BiH. Ali ja i kolege isto vidimo strukturalne probleme u prijedlogu instaliranja specijalnog predstavnika za cijeli Zapadni Balkan. Vođenje pregovora o komplikovanom sveobuhvatnom sporazumu sam po sebi već jeste full time job. Voditelj pregovora objektivno neće imati fizičke kapacitete da se još i ozbiljno bavi drugim problemima na Zapadnom Balkanu koje isto tako zahtijevaju punu posvećenost, kao što je disfunkcionalna država BiH. Uz to, sa političkom ličnošću takvog upitnog kredibiliteta postoji potencijalni rizik da bi trgovao BiH za sporazum Kosovo-Srbija", kazao je Weber.
Lajčak je nedavno u Slovačkoj imao neformalni susret sa Dodikom i Čovićem. To se odmah protumačilo kao priklanjanje jednoj sprezi bez predstavnike treće strane? Webera smo upitali za ocjenu ove situacije.
"Upravo ta epizoda potvrđuje problematičnost izbora ministra Lajčaka - sastanak u Bratislavi u oktobru prošle godine samo predstavlja zadnji u nizu aktivnosti gospodina Lajčaka na Zapadnom Balkanu od kada je zbog neuspjeha napustio funkciju specijalnog predstavnika EU/visokog predstavnika u BiH, koji su ostali potpuno netransparentni. Ne zna se u čije ime je nastupio, sa kojom misijom i ciljevima - a u ovom slučaju i zašto je pozvao baš predsjednike najveće hrvatske i srpske, ali ne i bošnjačke stranke u BiH", zaključio je Weber.
Briselski analitičar Toby Vogel, također član DPC-a, kazao je da bi bila velka greška kada bi Borrell imenovao Lajčaka na ovu funkciju.
"Na kraju krajeva, ti bi razgovori trebali rezultirati potpunom normalizacijom odnosa Srbije i Kosova, što bi zapravo značilo priznanje Kosova od Srbije. Imate dvojicu najviših dužnosnika EU koji se bave ovom materijom, a koja potiču iz male manjine zemalja koji nisu priznali Kosova", kaže Vogel.
Pored toga, tvrdi on, Lajčakov nastup kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini baca sumnja da je on prava osoba za ovaj posao.
"Lajčak je napustio svoje mjesto radi boljeg posla (kao slovački ministar vanjskih poslova) s mnogo nedovršenog posla, a zatim odmah potkopao svog nasljednika Valentina Inzka preuzevši vrlo vidljivu ulogu u razgovorima o Butmiru zajedno s Carlom Bildtom i potkopavajući Inzkov integritett . To je bilo nakon što je Inzko započeo sukob s Miloradom Dodikom, a zatim odstupio, što mu je steklo reputaciju prosrpskog igrača. I bez posebnog procjenjivanja ove reputacije, ovo je problematično kada je u pitanju posao posrednika u dijalogu Priština-Beograd", kazao je Vogel.
On smatra da bi povezivanje dijaloga s BiH bilo greška strateških razmjera.
"Naravno da je tačno da će svaki dogovor između Srbije i Kosova imati implikacije na širu regiju, a posebno BiH, i da će EU te implikacije morati uzeti u obzir prilikom omogućavanja sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji. Ali formalno učiniti zapadni Balkan dijelom proširenog portfelja sugerira da bi politika EU mogla biti velika pogodba u više zemalja. Pretpostaviti da se nekako 'druga pitanja' mogu miješati i možda se koristiti kao poticaji za postizanje dogovora o Kosovu, bilo bi pogubno i moglo bi potaknuti nacionalistički srpski narativ (s odjekom na nacionalistički hrvatski narativ) da je BiH otvorena statusno pitanje. To bi potkopalo 25 godina zapadnih ulaganja u stabilnost zemlje", kazao je Vogel za Klix.ba.
