Zakon o kojem se javnost ne pita: Zaštita ličnih podataka ili zaštita institucija?
Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine (BiH) pokrenula je izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH koje bi mogle ograničiti građanima i medijima pristup podacima o radu institucija.
Konačan nacrt izmjena bit će dostavljen Vijeću ministara BiH do kraja godine. Međutim, nevladine organizacije i ombudsmani su iznijeli niz kritika na nova rješenja, kao i na to da je javnost izuzeta iz procesa odlučivanja u vezi sa ovim zakonom.
Begzada Avdukić, stručna savjetnica za inspekcijski nadzor Agencije, kaže da Agencija predlaže da svaka institucija građanima ograniči pristup informacijama, ako će time biti ugroženo pravo na privatnost ili drugi interes.
Ograničenja se ne bi odnosila na podatke o korištenju javnih sredstava, osim onih u vezi sa socijalnim primanjima, zdravstvenom zaštitom i zaštitom od nezaposlenosti, objasnila je Avdukić prijedlog Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Aktuelni Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH propisuje sasvim suprotno pravilo – sve su informacije koje institucija posjeduje dostupne građanima, a za one koje odluči držati u tajnosti, institucija mora sprovesti test javnog interesa te objasniti zbog čega to čini.
Ako prijedlog Agencije bude uvršten i u konačni nacrt čiju pripremu koordinira Ministarstvo pravde BiH te bude usvojen na Parlamentu, važio bi obrnut princip: institucija bi mogla odbijati sve zahtjeve, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, a test interesa bi sprovodila da provjeri može li se neka informacija odobriti građanima, smatra Jasminka Džumhur iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.
"Mi smo došli u situaciju da anuliramo propisanu proceduru u Zakonu - test javnog interesa, kako bi zamijenili teze i da prioritet bude zaštita podatka, a da sloboda pristupa informacijama bude omogućena tek kad se prođe test interesa za zaštitu osobnih podataka".
Džumhur kaže da bi na ovaj način od pristupa informacijama bio izuzet cijeli prvosudni sistem te da bi se time zaštitile osobe koje su počinile teška krivična djela.
Agencija je kao razlog pokretanja izmjena Zakona napisala da često ima nezakonitosti i proizvoljnosti u njegovoj primjeni te da institucije često ne znaju trebaju li traženu informaciju odobriti ili odbiti, pa traže mišljenje Agencije i da umjesto njih odluči.
"Vidimo da oni koji rade po tom zakonu nisu sigurni. Da li se boje visokih kazni ili je nepoznavanje samog zakona, pa radije kažu - mi ćemo odbiti, nećemo dati pristup informacijama, nego da mi damo pa da budemo kažnjeni", kaže Avdukić.
Prema njenim riječima, zbog takvih problema je Agencija pokrenula usklađivanje Zakona sa Konvencijom Vijeća Evrope o pravu na pristup službenim dokumentima iz 2008. godine, što bi se trebalo desiti ovim izmjenama.
Međutim, iz Institucije ombudsmana kažu da svi principi na kojima se zasniva Konvencija već postoje u Zakonu.
Pomoćnica ministra pravde BiH Fazila Musić kaže da je nekoliko državnih institucija već dalo svoje mišljenje o radnoj verziji nacrta, a da će javnost to moći uraditi kada Ministarstvo stavi nacrt na svoju web stranicu, što bi se moglo desiti do kraja sedmice ili najkasnije nakon prvomajskih praznika.
Građani će nakon toga imati 21 dan da daju svoje komentare na nacrt.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
