Za prekogranične aktivnosti obećano je 41,1 milion eura.
Pomoć će biti implementirana na koordiniran način uz podršku Evropske unije (EU) putem postojećih struktura u BiH i Srbiji i u bliskoj saradnji sa međunarodnom donatorskom zajednicom.
Na Donatorskoj konferenciji BiH i Srbija usaglasile su s donatorima slijedeće:
Implementacija prevencije poplava i menadžment za procjenu rizika od poplava:
BiH i Srbija su svjesne potrebe za unaprijeđenjem njihovih kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa, mehanizama i infrastrukture, stoga će razviti integrisano mapiranje rizika od polava i procjenu mogućih šteta. Također će razviti temeljne planove za upravljanje rizikom od poplava te predstaviti odgovarajuće urbanističke i planove korištenja zemljišta promovišući održive prakse korištenja tla koje će unaprijediti zadržavanje vode. Paralelno s tim, potrebno je pojačati rad na odbrani od poplava i infrastrukturi koja će biti otporna na klimatske promjene. Obnavljanje poljoprivrednog sektora je i dalje ključno ali i tu su također neophodna značajna unapređenja u oblasti vremenskih i hidroloških prognoza. BiH i Srbija će također uvesti sisteme za rana upozorenja na svim nivoima, unaprijedit će planiranje nepredviđenih mogućnosti i hitne mjere. Obje zemlje trebaju pojačati napore kako bi se u potpunosti uskladile s Direktivom za poplave EU.
Regionalna saradnja u vezi s uređenjem riječnog „bazena“:
BiH i Srbija pripadaju istom riječnom „bazenu“ što zahtijeva efikasnu regionalnu saradnju. Stoga, infrastruktura unutrašnjih riječnih tokova zahtijeva značajna unaprijeđenja i jasnu povezanost s prevencijom poplava te otpornošću na klimatske promjene i sveukupnim uređenjem riječnog „bazena“. Aktivnosti „vraćanja“ vode moraju se izvesti na način da se održe prirodni kapaciteti rijeka i zadrži voda gdje je potrebno. BiH i Srbija će početi raditi na razvoju unaprijeđenja standarda održavanja riječne infrastrukture, u isto vrijeme s radom koji se obavlja u riječnim slivovima Dunava i Save. Nasipi, jarci i brane trebat će se rekonstruisati i poboljšati u skladu s međunarodno usaglašenim normama za rekonstrukciju. Evropska komisija će sazvati regionalni sastanak na visokom nivou u jesen ove godine, kako bi podržala razvoj strategije regionalno integrisanog odgovora na poplave.
Razvoj mehanizama civilne zaštite:
Nedavne štete pokazale su potrebu za širim okvirom rješavanja rizika kako bi se potaklo pitanje potencijalnih prirodnih katastrofa. Takav okvir zahtijeva od Srbije i BiH da završe mape opasnosti od poplava u skladu s EU, te mape rizika od poplava i mape rokovođenja u slučaju poplava, kao i da u potpunosti učestvuju u Mehanizmu civilne zaštite EU. BiH i Srbija su potvrdile svoje namjere da se pridruže Mehanizmu civilne zaštite EU nakon poziva koji je uslijedio od Evropske komisije.
Usvajanje politika energije i okoline:
Raznovrsnost energetskih izvora proizvodnja bit će dalje unaprijeđena smanjenjem energetske ovisnosti. Ovo će, također, smanjiti ovisnost kapaciteta ugroženih poplavama. BiH i Srbija će pojačati proizvodnju čiste i održive energije kao potencijalna za smanjenje rizika i poticanje konkurentnosti.
Finansiranje privatnog sektora:
Podrška međunarodnih finansijskih institucija i drugih donatora je neophodna kako bi se pomoglo privatnom sektoru, smanjili gubici u vladinim prihodima i unaprijedilo stvaranje radnih mjesta i jačanje prosperiteta, navodi se, između ostalog, u zaključcima Konferencije.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
