Sastanak Odbora
10

Zahtjevi Evropske komisije: BiH mora ispuniti 115 mjera u roku od godinu

A. D.
U Sarajevu je danas održan četvrti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH, koji je ujedno i prvi sastanak ovog tijela nakon objave Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU i Analitičkog izvještaja.

Komisija je naglasila važnost provedbe mjera iz Akcionog plana za realizaciju 115 kratkoročnih prioriteta iz Analitičkog izvještaja, koji je ocijenjen kao jedan od koraka institucija u BiH, te je ukazala na potrebu odgovarajućeg adresiranja 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja.

Direktor Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine Edin Dilberović, na pitanje novinara kad bi se moglo ponovno odlučivati o zahtjevu Bosne i Hercegovine za kandidatski status, odgovorio je da bi „nova priča, u odnosu na region“, mogla uslijediti na proljeće.

Upitan da li je za takvo što potrebno ispuniti svih 14 ključnih kriterija Evropske unije (EU) ili je dovoljno samo formirati novu vlast u BiH, Dilberović odgovara da je za ispunjavanje 14 prioriteta potreban duži rok jer njihovo ispunjavanje znači i završni ulazak u Evropsku uniju.

"Mi sad govorimo samo o 115 mjera u okviru Akcionog plana za BiH, koje se moraju završiti u roku od sljedećih godinu dana", kazao je on.

Izrada programa usklađivanja zakonodavstva s acquis-em i pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje naglašeni su kao neki od prioriteta iz Mišljenja koje je potrebno hitno riješiti.

Institucije u BiH su ohrabrene da nastave sa radom na procesuiranju ratnih zločina, a kao ključni korak Europska komisija je ocijenila usvajanje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina te je pozvala na njezino usvajanje bez odlaganja. Evropska komisija je pozvala BiH da osigura inkluzivno obrazovanje za sve i da prevaziđe praksu „dvije škole pod jednim krovom“.

Komisija je istakla potrebu usvajanja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, a kojim bi se ispoštovali zahtjevi Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture kao i potrebu usklađivanja zakonodavsta o zaštiti od rodno zasnovanog nasilja sa Instanbulskom konvencijom.

Europska komisija očekuje, među ostalim, rezultate u proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, kaznenim progonima i pravosnažnim osuđujućim presudama u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini. Izaslanstva EU i BiH razmijenili su informacije vezano za migracije i azil.

Potrebno je ubrzati ekonomski razvoj radi perspektive građana i rješavanja izazova kao što je odliv radne snage, jedna je od poruka Europske komisije vezana za ekonomski kriterij.

Komisija je ocijenila značajanim korakom usvajanje dokumenta Zajedničke socio-ekonomske reforme za period 2019.-2022. godina, te je naglasila važnost nastavka koordiniranog rada.

Bh. izaslasnstvo je istaknulo aktivnosti vezane za stvaranje uslova za izvoz proizvoda u EU, tj. izvoz proizvoda i mesa peradi, za koje su trenutno dva objekta iz BiH na listi EU za izvoz, te izvoz jaja za preradu i proizvoda od jaja za koje se očekuje da prvi objekt iz BiH bude stavljen na ovu listu.

Istaknuta je važnost izrade i usvajanje cjelodržavnih strateških dokumenata kao što su strategija za infrastrukturu kvaliteta, strategija za ribarstvo i akvakulturu, strategija za upravljanje javnim financijama kao i kompletiranje strategijskog okvira za reformu javne uprave.

Europska komisija, također, očekuje i usvajanje propisa usklađenih s acquis-em i europskim standardima, kao što su novi zakon o javnim nabavkama, zakon o sudovima u BiH i zakon VSTV-u.