Prema Prijedlogu zakona, izbjeglice iz BiH i raseljene osobe imaju pravo povratka u ranije prebivalište, izbor drugog prebivališta te povrat imovine ili kompenzaciju - naknadu za imovinu koja se ne može vratiti.
Potrebna finansijska sredstva za provedbu plana suštinskog okončanja procesa povratka procijenjena su na 1,3 milijarde KM, od čega oko 900 miliona KM za obnovu stambenih jedinica i oko 400 miliona KM za obnovu prateće komunalne infrastrukture.
Predloženim zakonom, između ostalog, predviđeno je da se sve do potpune provedbe ciljeva iz Aneksa VII sredstva za ostvarivanje prava izbjeglica iz BiH, raseljenih osoba i povratnika u visini od dva posto osiguravaju iz budžeta institucija BiH, entiteta, Brčko Distrikta BiH, kantona, gradova i općina.
Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku PSBiH usvojila je pet amandmana na predloženi zakon, ali nakon toga nije podržala predloženi zakon u cjelini te je uputila negativno mišljenje o njemu Predstavničkom domu.
Tokom rasprave, poslanik Mladen Ivanković Lijanović je kazao da je on, kao član Zajedničke komisije, bio suzdržan u vezi sa predloženim zakonom.
Prema njegovim riječima, navedeno je da su potrebna finansijska sredstva za provođenje ovoga zakona 1,3 milijarde KM, od čega 900 miliona KM za obnovu stambenih jedinica i 400 miliona KM za za obnovu prateće komunalne infrastrukture.
"Zbog toga što nemamo jasno određena sredstva i otkud ova sredstva i kako ih namaknuti, da zakon opet ne bi bio samo mrtvo slovo na papiru, bio sam suzdržan za njegovo donošenje kao član Zajedničke komisije", kazao je Ivanković Lijanović.
Poslanik Beriz Belkić je kazao da je iznenađen negativnim izvještajem nadležne komisije.
"Svoje iznenađenje temeljim na činjenici da je ovaj zakon prošao ovdje objavljene kvalifikacije za podršku. Dakle, jednoglasno je usvojen na Vijeću ministara, nema uspostave novih institucija, obavljene su konsultacije sa svim zainteresiranim", kazao je Belkić.
Dodao je da je opozicija ukazala na neke slabosti ovog zakona.
"Istakli smo, prije svega, jedno indirektno preferiranje izbora novog mjesta življenja u odnosu na povratak. Također smo govorili o finansijskim sredstvima o kojima je kolega Ivanković govorio. Jedan dio amandmana je prihvaćen. Amandmani koji su išli u pravcu preferiranja povratka i koji su išli u prvacu ozbiljnijeg bavljenja osnovnim ciljem Aneksa VII Dejtonskog sporazuma nisu prihvaćeni", kazao je Beklić.
Poslanica Dušanka Majkić je kazala da je činjenica da se mnogo radilo na zakonu, da postoji dobra volja da se to riješi.
"Kada je bila priča o principima, govorila sam koji je ključni problem, da nije data saglasnost u smislu izdvajanja dva posto sa svih nivoa vlasti – od lokalnog, entitetskog i državnog. Dakle, svi nivoi vlasti treba da izdvoje dva posto za rješavanje ovih pitanja", kazala je Majkić.
Poslanik Beriz Belkić je kazao kako je izrazio uvjerenje da je ovaj zakon ispunio kvalifikacije koje su ovdje obznanjenje od strane poslanika iz RS-a.
"Međutim, ima i novih uslova. Na neke zakone trebaju da daju saglasnost i lokalne zajednice", kazao je Belkić.
Poslanica Aleksandra Pandurević je kazala da, ako Republika Srpska iz svog budžeta mora izdvojiti dva posto, red je da se ona pita da li može, da li ima mogućnosti da iz svog budžeta izdvoji dva posto.
Poslanica Milica Marković je kazala da je ona, kada je zakon bio u prvom čitanju, rekla da je vrlo problematičan član u zakonu kojim se kaže da se izdvaja dva posto iz budžeta - od općina, gradova, preko entitetskih budžeta do budžeta BiH.
"Postavlja se pitanje da li treba usvojiti zakon koji će biti mrtvo slovo na papiru", kazala je Marković.
Poslanik Niko Lozančić je rekao da se nije dogodilo ništa iznenađujuće.
"Nisam previše razočaran što je negativan izvještaj za ovaj zakon iako sam bio jedini član Komisije koji je glasao za zakon. Nisam razočaran jer ovo samo potvrđuje ono što sam rekao kada smo govorili o zakonu u prvom čitanju. U ovoj zemlji definitivno ne postoji ni minimum političke volje da se pomogne rješavanju najbitnijeg pitanja ove zemlje, a to je pitanje povratka onih koji su silom istjerani sa svoga ", kazao je Lozančić.
