Država u zastoju
8

World Politics Review o političkom ćorsokaku u BiH: Korak naprijed, nazad dva

I. Č.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Integracije Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez (NATO) i Evropsku uniju (EU) neizvjesne su zbog odnosa političkih čelnika u toj zemlji, ocjenjuje World Politics Review povodom godišnjice od Općih izbora.

Nestabilno tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je, navodi World Politics Review, propustilo da početkom septembra postane dio svoje nacionalne vlade, gotovo godinu dana nakon Općih izbora, usljed neslaganja oko toga hoće li nastaviti s dugoročnim planovima za ulazak u NATO.

"Dvadeset i pet godina nakon završetka brutalnog rata u kojem je poginulo više od 100 hiljada ljudi i ostavilo milione prognanih, bosanskohercegovački nefunkcionalni politički sistem i dalje usporava svoj oporavak. Zemlja se i dalje oslanja na međunarodna sredstva za podršku razvoju i održavanju mira, dok je nezaposlenost mladih jedna od najviših na svijetu, sa 46,7 posto, prema Svjetskoj banci. Tri člana Predsjedništva - svaki od njih predstavlja jedan od tri dominantna etnička identiteta Srba, Hrvata i Bošnjaka - sada su zaustavili Bosnu u njenim budućim odnosima s NATO-om", navodi autorica Katerina Barton u tekstu za WPR.

Navodi kako bi svako političko previranje u zemlji moglo dodatno ugroziti ekonomsku stabilnost zemlje i osjetljiv politički sistem uspostavljen 1995. godine Dejtonskim sporazumom, čime je okončan bosanski rat, ali nisu riješeni zategnuti etnički odnosi.

"Stvoren je složen sistem u kojem se tri člana Predsjedništva izmjenjuju kao rotirajući predsjedavajući kolektivnog šefa države. Iako je Dejtonski mirovni sporazum pružio temelj ustavu zemlje, taj se sistem nije pokazao održivim u stvarnom upravljanju balkanskom državom", stoji u tekstu WPR-a.

Katerina Barton napominje kako se članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, Željko Komšić i Šefik Džaferović, slažu da bi država trebala podnijeti svoj Godišnji nacionalni program NATO-u - svojevrsni izvještaj o napretku potrebnih reformi za članstvo koji je na čekanju gotovo deset godina.

"Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik, koji je čvrsto povezan s Rusijom, protivi se ulasku u NATO. Taj je sukob doveo do još veće napetosti u ionako zapetljanom tročlanom Predsjedništvu", navodi se u tekstu WPR-a, problematizujući pritom to što Vijeće ministara BiH nije još uvijek formirano.

Tanya Domi, koja predaje međunarodne odnose na Univerzitetu Columbia, kaže da je situacija u Bosni bila "politički nesigurna" i prije nego što je prošao rok za formiranje vlasti u septembru. Dodikovo stalno podrivanje suvereniteta Bosne, dodala je, jedan je od glavnih razloga nestabilnosti zemlje, jer Dodik ustrajava na traženju nezavisnosti za većinski srpsku polovinu.

"Postavlja se pitanje: Je li Dejtonski sporazum, kao trag američkog utjecaja na Balkanu, dugoročno pomogao ili povrijedio Bosnu? U svojoj nedavno objavljenoj knjizi 'Richard Holbrooke i kraj američkog stoljeća' George Packer opisuje dejtonske pregovore kao učinkovito zaustavljanje rata, ali zamrzavajući sukob u mjestu", stoji u tekstu WPR-a.

Upozoravaju kako politička previranja u Bosni mogu dodatno ugroziti njenu ekonomsku stabilnost i osjetljiv vladin sistem uspostavljen 1995. godine Dejtonskim sporazumom.

"Pogoršavaju se vladini problemi i hiljade mladih ljudi napušta BiH. Manjak mogućnosti zaposlenja odražava kulturu nepotizma u zemlji podijeljenoj po etničkim i političkim linijama. Mnogi su poslovi u Bosni vezani za javnu potrošnju, a ako niste u pravoj političkoj stranci, teško je dobiti posao u vladi. Mladi se umaraju ovom gužvom i odlaze", navodi Katerina Barton u tekstu za World Politics Review.