{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Vlast od građana krije spisak najplaćenijih državnih službenika u FBiH

19.6.2017. u 20:04
102
131
Vlast od građana krije spisak najplaćenijih državnih službenika u FBiH
102
Vlast od građana krije spisak najplaćenijih državnih službenika u FBiH
Foto: Klix.ba
Vlast u Federaciji BiH odbija medijima, ali i parlamentarcima, dostaviti spisak plaća javnih funkcionera, pravdajući to zaštitom ličnih podataka. Na drugoj strani, Institucija ombudsmena za zaštitu ljudskih prava BiH upozorava kako plaće budžetskih korisnika trebaju biti objavljene javno, jer je riječ o javnom interesu.
U demokratskim društvima podaci o plaćama službenika koji obavljaju javnu funkciju ne smiju predstavljati zaštićene podatke. Javno objavljivanje tih informacija predstavlja odgovornost vlade prema građanima iz čijih se džepova u konačnici i isplaćuju plaće državnih službenika.

Da je BiH daleko od demokratije govori postupanje Vlade Federacije BiH u slučaju ustupanja informacija o plaćama službenika koji obavljaju javne funkcije. Prema tumačenjima Federalne vlade, plaće državnih službenika su tajne, iako ih direktno plaćaju građani entiteta koje očito ne bi trebalo zanimati gdje se troši njihov novac u komplikovanom birokratskom sistemu FBiH.

Ovakav način postupanja predstavlja poseban problem ukoliko se uzme u obzir da državni sektor u BiH već godinama služi kao sredstvo zapošljavanja porodica političara i osoba bliskih političkim strankama.

Federalni subjekti poput Agencije za bankarstvo FBiH i Finansijsko-informatičke agencije FBiH idu čak dotle da odbijaju građanima dati podatke o imenima i prezimenima svojih uposlenika, navodeći da je riječ o podacima koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

Klix.ba je u nekoliko navrata od Federalnog ministarstva finansija, Porezne uprave FBiH i Vlade FBiH tražio da se medijima dostave podaci o 50 najplaćenijih državnih službenika u FBiH, što je izvršna vlast odbila učiniti. Ništa transparentnije nisu regovali ni na zahtjev zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Mahira Mešalića koji je također tražio spisak najplaćenijih državnih funkcionera.

Ovim povodom kontaktirali smo Instituciju ombudsmena za zaštitu ljudskih prava BiH, iz koje nam je rečeno da javni pristup informacijama potiče veću transparentnost i odgovornost javnih organa, što je neophodno za ostvarivanje i osnaživanje demokratskih procesa u BiH.

"U konkretnom navedenom slučaju radi se o utrošku javnih sredstava poreskih obveznika i informacija o plaćama i naknadama, koje se isplaćuju iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti, bi trebale biti dostupne javnosti, pogotovo cijeneći javni interes i transparentost u potrošnji budžetskih sredstava", kazali su nam iz Institucije ombudsmena za zaštitu ljudskih prava.

Dodaju da Član 4. Zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti, propisuje obavezu nadležnog javnog organa da saopći tražene informacije koje su pod kontrolom tog javnog tijela te je članom 9. stav 1. propisano da nadležni javni organ saopćava traženu informaciju bez obzira na izuzetak utvrđen u skladu s odredbama čl. 6., 7. ili 8. Zakona o slobodi pristupa informacijama, ako je to opravdano javnim interesom, pri čemu se posebno cijeni da je od interesa javnosti da se objave informacije koje uključuju svako nepoštivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog prijestupa, nepravde, zloupotrebe vlasti ili nemara u obavljanju službene dužnosti, neovlaštenog korištenja javnih fondova, opasnosti po zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti ili okoline.

"Zakon o slobodi pristupa informacijama je pravni mehanizam kontrole i nadzora javnosti u borbi protiv korupcije, mita i nepotizma, a Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine ima poseban mandat u skladu s ovim zakonom. Javni organi u Bosni i Hercegovini, u cilju poticanja većeg stepena transparentnosti, trebaju poštovati i princip proaktivnog objavljivanja informacija u svojim izvještajima, glasilima i web stranicama, gdje bi trebalo da redovno objavljuju i ažuriraju određene vrste informacija, a samim tim smanje broj formalnih Zahtjeva za pristup informacijama", rekli su nam iz Institucije ombudsmena za zaštitu ljudskih prava.

Podsjećamo, sloboda pristupa informacijama je conditio sine qua non demokratskog procesa, predstavlja ustavnu kategoriju koja se pojavljuje kao samostalno pravo, odnosno kao sastavni dio prava na slobodno izražavanje utvrđeno članom 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ovo pravo je temeljno demokratsko pravo građana i veoma važno sredstvo u osiguranju vladavine prava.

Nadležne institucije nekoliko su puta upozoravale organe vlasti da je uskraćivanje informacija o imenima i prezimenima zaposlenih i njihovim plaćama pogrešno i nezakonito.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Jeste li zadovoljni radom policije u vašoj lokalnoj zajednici?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: