Vještak Tužilaštva BiH na suđenju Ramizu Drekoviću koristio Wikipediju u sačinjavanju izvještaja
Tužilac Milanko Kajganić započeo je saslušanje ispitivanjem Marinkovića, a poseban fokus bio je na način formiranja korpusne artiljerijske grupe (KAG), te stručne linije donošenja odluka na relaciji načelnik štaba i komandant korpusa.
Marinković je pojasnio da se načelnik artiljerije nalazi u sastavu štaba i njemu je prvi pretpostavljeni načelnik štaba korpusa.
Proces donošenja odluka
"U procesu donošenja odluka svi ti organi pripremaju svoje prijedloge i zaključke svom pretpostavljenom, a na kraju komandat donosi odluku, znači komandant kad donese odluku, on za to odgovara, što znači za kompletan sastav korpusa i za upotrebu svih jedinica u borbi", kazao je Marinković.
On je, pozivajući se na određena borbena pravila, zaključio da komandant korpusa isključivo komanduje artiljerijom korpusa, odnosno KAG-om, i izdaje naređenja.
"To jeste, izdaje komandu za gađanje ciljeva i ostvarivanje artiljerijskih vatri, može izuzetno da ovlasti načelnika artiljerije da on komanduje artiljerijom, i da, to je dopustivo u pravilima", kaže Marinković.
Na upit tužioca, vještak je pojasnio da je na osnovu sve raspoložive dokumentacije evidentno da je granatiranjem naseljenog mjesta Kalinovik Dreković počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva kao najodgovorniji starješina u sistemu rukovođenja i komandovanja IV korpusom AR BiH. Internet izvori
Odgovarajući na pitanja Drekovićevog advokata Mirsada Crnovršanina, usmjerena na identifikaciju dokumentacije koja je korištena prilikom sačinjavanja Izvještaja, vještak Marinković je potvrdio da je pored borbenih pravila koristio i internet izvore, prvenstveno navodeći i citirajući Wikipediju, rekavši da ne vidi ništa sporno u korištenju interneta kao izvora podataka.
Na tvrdnje Crnovršanina da njegov izvještaj u organizacijsko-formacijskom smislu izlazi izvan okvira naredbe za vještačenje, i da pojedini dijelovi izvještaja nisu potkrijepljeni odgovarajućom relevantnom dokumentacijom, te da zadatak vještačenja nije bio izlazak na mjesto događaja, Marinković je rekao da je posjetio Kalinovik prije sačinjavanja izvještaja.
"Vršio sam mjerenja po kartama, ali ih nisam evidentirao u izvještaju. Što se tiče ostalih podataka, do istih sam dolazio analiziranjem izjava svjedoka, te na osnovu ličnog poznanstva s pojedinim osobama", naveo je Marinković.
Crnovršanin ga je potom pitao može li artiljerijski starješina, kada uoči i dobije obavještajni podatak o grupisanju i pokretu neprijateljskih snaga, samoinicijativno izdati naređenje za gađanje, te da li su kolone u pokretu, komandno mjesto, centar veze i rezerva vojske legitimni vojni ciljevi.
"Da, može, uz pojašnjenje da takav cilj mora biti aktivan, odnosno da se navedeni ciljevi mogu smatrati legitimnim vojnim ciljevima" naveo je Marinković.
Pogrešna primjena
Također, advokat Crnovršanin ukazao je svojim prigovorima i da je vještak pogrešno primijenio procesnopravne institute prilikom sačinjavanja izvještaja.
"Vještak se bavio pravnom kvalifikacijom krivičnog djela za koje se komandant Ramiz Dreković tereti, premda je to u isključivoj nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, izvodeći personalne zaključke i tvrdnje da je granatiranjem naseljenog mjesta Kalinovik učinjeno krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, pozivajući se pri tome na Krivični zakon BiH", kazao je Crnovršanin.
Branilac je prigovorio na činjenicu da je vještak Marinković koristio određenu vojnu dokumentaciju koja nije navedena u optužnici, kao i dokumentaciju koja odbrani nije dostavljena te iskaze svjedoka čije saslušanje nije predviđeno optužnicom, što sve prema stavu odbrane predstavlja nezakonite dokaze.
Vještak je na upit advokata Crnovršanina, potvrdio da u materijalima koje je analizirao nije vidio naredbu generala Ramiza Drekovića za gađanje civila i civilnih objekata u Kalinoviku, te je također potvrdio da za ključne dane 22. maja 1995. godine i 3. juna 1995. godine, kada je smrtno stradala Stanislava Koprivica, nije naišao na naredbu generala Drekovića kojom je naredio gađanje Kalinovika.
Materijalni dokazi
Odbrana je vještaku prezentirala materijalne dokaze iz kojih je vidljivo da 26. i 27. maja 1995. godine nije bilo dejstva po civilima i civilnim ciljevima u Kalinoviku.
Posebno je bilo indikativno da je vještak Marinković na upit tužioca Kajganića prvobitno potvrdio da je vršio uvid u zapisnike o artiljerijskom gađanju, međutim, nakon što je branilac zatražio da se dostave ti zapisnici o gađanju, vještak je istakao kako ih ne posjeduje i da ih nije dobio od Tužilaštva Bosne i Hercegovine te da njima ne raspolaže.
Za naredno ročište planirano je izvođenje materijalnih dokaza Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
