U BiH, podsjetimo, smatraju da je most Pelješac-kopno"jedan konstrukt koji će prelaziti preko naših teritorijalnih voda, našeg unutrašnjeg mora i našeg morskog segmenta koji nas vodi u međunarodne vode".
"Smatram kako se do rješenja bilo kojeg problema može doći isključivo dijalogom, odnosno argumentiranim razgovorom dviju ili više zainteresiranih strana. U svakom slučaju, Hrvatska mora povezati svoj teritorij, a on će vrlo brzo postati i europski teritorij, a prolaz mora biti nesmetan i zbog budućeg ulaska Hrvatske u Schengen. Zbog svih tih razloga, u rujnu će se predstavnici Hrvatske i BiH sastati s povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom, te razgovarati o rješavanju sadašnjih graničnih prijelaza na ulazu i izlazu iz neumskog područja, koji moraju biti gotovi do 1. srpnja sljedeće godine kada Hrvatska postaje članica Europske unije (EU). Mogu također reći kako ću razgovarati i s drugim predstavnicima Europske komisije (EK), posebno onima koji se bave fitosanitarnim standardima jer je to vrlo važna komponenta", kazala je Pusić za AA.
Na pitanje je li izgledno da će EU pristati na finansiranje projekta Pelješac-kopno, projekta vrijednog čak 300 miliona eura, te da li Hrvatska ima svoje resurse za izgradnju mosta ukoliko EU ne odobri potrebna sredstva, Pusić nije precizno odgovorila:
"Projekt izgradnje Pelješkog mosta može se kandidirati za sredstva iz europskih fondova pod uvjetom da izradimo predfeasibility studije koje pokazuju da je most najbolje rješenje, a to znači da se, osim financijske komponente, u obzir uzme i cijeli niz dodatnih elemenata - politička i tehnička izvedivost, pitanje zaštite okoliša itd. Studija će se moći financirati iz IPA fondova, a uzet će u obzir nekoliko opcija, dakle i most; i koridor kroz neumsko područje, kombinaciju koridora i trajekta, drugim riječima - sva moguća rješenja", tvrdi Pusić.
Komentirajući ucjenjivačke poteze Slovenije čiji su visoki dužnosnici nedavno najavili da će ta zemlja blokirati ulazak Hrvatske u EU ukoliko Zagreb ne odustane od potraživanja novca za devizne štediše Ljubljanske banke, tačnije 545 miliona nekadašnjih njemačkih maraka, Pusić ističe da argumenti Slovenije, naprosto, ne stoje.
"Rješavanje problema Ljubljanske banke nema nikakve veze s ratifikacijom, jer ovaj slučaj traje već 19 godina i o tome Hrvatska i Slovenija mogu razgovarati na različite načine. Imenovali smo financijske stručnjake za to pitanje i oni trebaju dati prijedloge rješenja, a pitanje ratifikacije pristupnog ugovora vezano je uz udovoljavanje europskim kriterijima. U hrvatskom i slovenskom interesu je misliti na našu zajedničku budućnost u regiji i zajedničku ulogu u pomoći regiji u napredovanju prema europskim standardima", izjavila je Pusić za agenciju Anadolija.
Govoreći o napretku Bosne i Hercegovine prema NATO-u, Pusić je još jednom istakla spremnost svoje zemlje da podržava BiH na putu evro-atlantskih integracija.
"Stabilnost Bosne i Hercegovine u interesu je i Hrvatske, ali i cijele regije. Proces pristupanja NATO-u je zapravo proces izgradnje institucija i jačanja demokracije. U svakom slučaju, Hrvatska je spremna i dalje pomagati BiH dobivanju uvjeta za aktiviranje MAP-a i napredovanja prema članstvu u NATO-u", rekla je Pusić.
