{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Usporedba entitetskih zakona o radu: U FBiH rješenja za radnike gora nego u RS-u

30.12.2015. u 07:47
47
74
Usporedba entitetskih zakona o radu: U FBiH rješenja za radnike gora nego u RS-u
47
Usporedba entitetskih zakona o radu: U FBiH rješenja za radnike gora nego u RS-u
Foto: Arhiv/Klix.ba
Prijedlog zakona o radu koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila jučer sadrži zakonska rješenja najsličnija onima u Srbiji, ali znatnije razlike nema ni u odnosu na zakon koji je ranije usvojen u FBiH.
Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH za Klix.ba kaže kako zakon o radu u oba entiteta radnicima nudi lošija rješenja.

"Tumačenja da je jedan zakon manje loš od drugog su politička podmetanja. Oba zakona derogiraju radnička prava i ključno je da i jedan i drugi poslodavcima daju mogućnost otpuštanja radnika kako to oni žele. I jedan i drugi omogućavaju da poslodavci kreiraju plate kako oni to žele. U FBiH vidimo da je usvajanje Zakona o radu imalo za posljedicu da nemamo Opći kolektivni ugovor čak i u trenutku kada smo mi pristali na manja prava i postigli dogovor s poslodavcima", kaže Šatorović.

Zakon o radu u FBiH, kao i jučer usvojeni u RS-u, ali i u nekim zemljama regiona, u dobrom dijelu su kreirali predstavnici MMF-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija.

U RS-u je pravilo ugovor na neodređeno vrijeme, a za Federaciju BiH na određeno.

Ugovor o radu u Republici Srpskoj zaključuje se, u pravilu, na neodređeno vrijeme, a pod određenim uslovima predviđenim zakonom može se zaključiti i na određeno vrijeme.

Prema zakonima u Republici Srpskoj i Srbiji, jedan ili više ugovora na određeno vrijeme poslodavac i radnik mogu zaključiti za period koji sa prekidima ili bez prekida ne može biti duži od ukupno 24 mjeseca, osim u izuzetnim slučajevima, koji su navedeni u zakonu.

U FBiH ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine, odnosno ako ugovor o radu na određeno vrijeme bude produžavan duže od tri godine, radnik automatski dobija ugovor na neodređeno.

Ugovor o radu s punim radnim vremenom u Republici Srpskoj radnik može zaključiti samo sa jednim poslodavcem, u Hrvatskoj može sklopiti ugovor i sa drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati sedmično, odnosno 180 godišnje, ukoliko se prvi poslodavac saglasi.

Otpuštanje radnika lakše nego prije



Kod prestanka radnog odnosa uglavnom je riječ o isteku roka na koji je zasnovan, sporazumom, otkazom ugovora o radu radnika ili poslodavca, odlukom nadležnog suda, smrću radnika, kada radnik navrši 65 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja i drugim slučajevima previđenim zakonom, dok je u FBiH osim navršenih 65 godina potrebno i 20 godina staža osiguranja.

Poslodavac prema Zakonu o radu u RS-u radnika može otpustiti i u slučaju ako ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi. Ovo daje priličan prostor poslodavcima za zloupotrebu. Tri neopravdana izostanka s posla, pri čemu poslodavac u izostanak s posla može računati i kašnjenje, dovoljna su za automatski otkaz.

Kolektivni ugovori potpisuju se u RS-u, Srbiji i FBiH na tri godine, u Hrvatskoj najduže pet godina, a kao vrste kolektivnih ugovora navode se opći, posebni i kod poslodavca.

Šatorović smatra da je upravo pitanje kolektivnih ugovora ključna obmana za radnike. Prema njemu, iako su kolektivni ugovori ostavljeni u svrhu zaštite radnika i njihovih prava, oni su samo mrtvo slovo na papiru, što vidimo u FBiH gdje Vlada odbija prihvatiti dogovor poslodavaca i sindikata.

Prema novom zakonu o radu, prekovremeni rad u Hrvatskoj ne smije biti duži od 50 sati sedmično, u Republici Srpskoj ne više od 10 sati sedmično ni duže od četiri sata dnevno, a u Srbiji i FBiH ne duže od osam sati sedmično.

Pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u RS-u radnici ostvaruju u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, u FBiH ova oblast nije uređena, a u Srbiji zaposleni imaju pravo na tu naknadu u skladu s općim aktom i ugovorom o radu.

U Hrvatskoj se regres utvrđuje i isplaćuje srazmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije uređeno drugačije.

Za razliku od FBiH, vrijeme pauze u toku rada se u RS-u, Srbiji i Hrvatskoj uračunava u radno vrijeme, a za sve je zajedničko da zaposleni koji rade najmanje šest sati dnevno imaju pauzu od 30 minuta.

FBiH ima najlošija rješenja po radnike



U RS-u porodiljsko odsustvo, prema novom zakonu o radu, iznosi godinu dana neprekidno, a za blizance, treće i naredno dijete 18 mjeseci, a u FBiH jednu godinu neprekidno.

U Hrvatskoj postoje dva prava: porodiljsko odsustvo od šest mjeseci i roditeljski dopust koji traje od osam do 30 mjeseci u zavisnosti o kojem je novorođenčetu po redu riječ.

Plata se, prema novom zakonu, u RS-u sastoji od dijela plate za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanja plate i drugih primanja po osnovu radnog odnosa. Pod platom se podrazumijeva bruto plata koja sadrži poreze i doprinose. Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate i dijela plate za radni učinak. Plata se uvećava za 0,3 posto (minuli rad) za svaku godinu radnog staža.

U Srbiji se plata sastoji od zarade za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspjehu poslodavca (nagrade, bonusi…) i drugih primanja. Plata se uvećava za 0,4 posto (minuli rad) za svaku godinu radnog staža.

U Hrvatskoj se pod platom podrazumijeva osnovna ili minimalna plata i sva dodatna davanja, a u FBiH plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate, dijela plate za radni učinak i uvećanja plate.

"Brižljivo su birani datumi usvajanja tih zakona o radu. U FBiH je to bilo usred godišnjih odmora, a u RS-u u vrijeme prednovogodišnjih praznika. Išlo se i na to da se zakoni u entitetima usvajaju u različito vrijeme da bi se otupila oštrica radničke borbe", kaže Šatorović.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: