Uhapšena Rasema Handanović zvana Zolja zbog ubistava Hrvata
Handanovićeva i Džeko se sumnjiče da su tokom rata u BiH, kao pripadnici Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije BiH, zajedno sa ostalim pripadnicima odreda i pripadnicima 45. brdske brigade Armije BiH "Neretvica" 16. aprila 1993. godine u jutarnjim satima, sudjelovali u napadu u kojem je ubijeno nekoliko desetina civila, među kojima su i dva novorođenčeta.
Handanovićeva se sumnjiči i da je tog istog dana u popodnevnim satima u zaseoku Gaj, selo Trusina, općina Konjic, zajedno sa drugim, njoj poznatim pripadnicima Specijalnog odreda za posebne namjene, sudjelovala u ubistvu streljanjem postrojenih bojovnika HVO-a Ivana (Andrije) Drlje rođenog 1971. godine, Nedeljka (Marinko) Kreše rođenog 1953. godine, Pere (Cmiljka) Kreše rođen 1961. godine i civila Zdravka (Ivana ) Drlje rođenog 1963. godine, Željka (Slavka) Blaževića rođenog 1965. godine i Franje (Ilija) Drlje rođenog 1942. godine.
Nakon streljanja postrojenih Hrvata, trojice vojnika i troje civila u zaseoku Gaj u Trusini Handanovićeva je uzela pištolj i svima koji su još davali znake života pucala u glavu. Svejdoci su navodili da je to učinila iz osvete jer su joj pripadnici HVO-a ubili mladića!?
"Ta žena je zapovijedala, nju su svi slušali. Poslije napada na selo rekla je da nas preživjele odvedu u jednu kuću, poliju benzinom i zapale, ali među vojnicima nije bilo ljudi koji su to mogli napraviti. Ušli smo u kuću i sjeli. Došao je jedan vojnik, nisam ga poznavala, i tražio da stavimo na stol novac i zlato. Izvadili smo sve što smo imali. Oni su to pokupili. Opet su nas izveli van, a žena je stalno govorila da nas treba zapaliti", kazala je istražiteljima svjedokinja hrvatske nacionalnosti, koja je detaljno opisala stravične scene tokom svjedočenja prije nekoliko godina.
Džeko se sumnjiči da je u selu Trusina izveo u dvorište ispred kuće stariji bračni par i prvo ubio muža, a nakon toga i ženi pucao u glavu.
Rasema Handanović i Edin Džeko danas će se izjasniti pred sudom u SAD-u.
Rasema Handanović je u SAD emigrirala 2002. godine. Nalog za njeno hapšenje izdat je 2009. godine.
Prije dvije godine mediji su objavili da su Handanovićeva i Džeko uhapšeni u SAD-u, međutim bh. instutucije tada nisu dobile nikakav zvaničan dopis.
Handanovićeva je u SAD-u živjela pod imenom Sammy Rasema Yetisen. Godinama je živjela u Portlandu, a kako navode američki mediji, ona je samohrana majka 12-godišnjeg dječaka i nije bila zaposlena.
"Sjećam se te djevojke, u proljeće 1993. boravila je u Buturović Polju i okolnim selima. Bilo ih je desetak, svi Zukini vojnici, i sa njima sam imao dosta problema", ispričao je za Slobodnu Bosnu prije dvije godine Hasan Hakalović, ratni zapovjednik brigade Neretvica, kasnije 445. brigade ARBiH, u čijoj je zoni odgovornosti bilo i selo Trusina.
Hakalović je kazao kako Rasemi Handanović tada nije znao pravo ime, da su je svi poznavali pod nadimkom Zolja, te da je siguran kako nije bila iz njegovog "užeg zavičaja". Opisao je kao djevojku nižeg rasta, crne kose, uvijek pod punom ratnom spremom.
"Po mojoj procjeni, 1993. je mogla imati najviše 25 godina", prisjetio se Hakalović, dodavši kako je Rasema, zajedno sa svojim suborcima, nedugo nakon zločina u Trusini napustila Buturović Polje.
Tužilaštvo BiH poslalo je zahtjev za izručenje i Edina Džeke i Raseme Handanović.
"Daljnja procedura zavisi od američkih vlasti. Mi se nadamo da će ona brzo biti provedena i da će nam ova lica, koja su uhapšena po nalogu BiH, biti brzo isporučena kako bi im se sudilo za ratne zločine", rekao je Srni portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Sve nas ista ljubav spaja: Na Crvenoj noći stotine ljudi zaljubljenih u Velež
