Utvrditi istinu procesuiranjem Azre Bašić

Bivši zarobljenici tvrde da su Azru Bašić viđali u nekadašnjem Domu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Derventi, gdje su bili zatočeni.

Prema kazivanju mještana Dervente, zatvaranje stanovnika srpske nacionalnosti u bivši Dom JNA u centru grada počelo je nakon što su pripadnici HV-a i Hrvatskih oružanih snaga (HOS) na Vaskrs, 26. aprila 1992. godine, u jutarnjim satima ušli u naselje Čardak. Mještani tvrde da je tada ubijeno 25 civila, a više od 100 kuća je zapaljeno.

Taj dan je oko 30 muškaraca iz naselja Čardak privedeno u Dom JNA. Među njima je bio i Mile Kuzmanović, koji je u zarobljeništvu bio od 26. aprila do 28. jula 1992. godine.

Prema podacima Udruženja ratnih zarobljenika opštine Derventa, u Domu JNA je tokom 1992. godine bilo pritvoreno oko 140 civila.

Kuzmanović kaže da je Azra Bašić bila “vrlo okrutna prema zarobljenim srpskim civilima”.

“Meni je ostala u sjećanju zato što je žensko... Vidio sam kako udara moje kolege. Po redu je tukla i došla do mene. Nožem je prerezala učkur na mojim hlačama i prijetila da će mi odsjeći polni organ”, kaže Kuzmanović.

Dragan Kovačević, bivši zarobljenik iz Doma JNA, tvrdi da je Azra Bašić “svirepo ubila Blagoja Đuraša” nakon što su ga pretukli drugi hrvatski vojnici.

“Imala je više noževa... Blagoja Đuraša sam vidio kako leži pretučen na podu i da mu je bijela pjena išla na usta. Azra je rekla da ne krklja na usta. Nakon toga zabola mu je nož u vrat, poslije čega se nasmijala, okrenula i otišla”, kaže Kovačević, koji je polovinom juna 1992. godine iz zarobljeništva uspio pobjeći na područje pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS).

Kuzmanović i Kovačević tvrde da je Azra Bašić 26. aprila u Domu JNA zlostavljala civile do večernjih sati i poslije je nisu viđali.

Govoreći o onome što su još preživjeli zatočeni u Domu JNA, bivši zatvorenici kažu da im je vrlo teško palo što su morali “jesti usoljene novčanice”.

“Sve što smo imali oduzeto nam je – nakit, lični dokumenti, novac... Najgore su prošli zarobljenici koji su kod sebe imali tadašnje jugoslovenske pare... Morali su da jedu usoljene novčanice”, sjeća se Kuzmanović.

Posljedice mučnja kod Kuzmanovića su, kako kaže, “odbijen bubreg, osam rebara slomljeno, glava razbijena, uho rasječeno, a na nogama nema noktiju”.

“Marke su nam oduzeli, dinare smo morali pojesti. Tad sam pojeo 20.000 dinara”, prisjeća se Kovačević.

U to vrijeme, kažu mještani Dervente, Azra Bašić je upoznala budućeg supruga, lokalnog brijača Nedžada Bašića, kojeg članovi Udruženja ratnih zarobljenika opštine Derventa također optužuju za ratne zločine nad srpskim civilima.

“Nedžad Bašić je učestvovao u zlostavljanju žena srpske nacionalnosti iz Dervente”, tvrdi Kuzmanović.

Rasvjetljavanje zločina

Okružno tužilaštvo u Doboju je naredbu za sprovođenje istrage protiv Azre Bašić donijelo je 2006. godine.

“Dokazi protiv Azre Bašić su prikupljani i ranije. Tereti se da je od aprila do jula 1992. godine u logorima Rabić i Dom JNA u Derventi učestvovala u ubistvima i zlostavljanju civila”, kaže Slobodanka Lukić, glasnogovornica Okružnog tužilaštva Doboj.

Predmet protiv Azre Bašić je bio poslan na ocjenu osjetljivosti u Tužilaštvo BiH, ali su za BIRN – Justice Report u toj instituciji potvrdili da je ponovno vraćen na daljnje procesuiranje u dobojsko Tužilaštvo.

Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, sve vrlo osjetljive predmete radi Tužilaštvo BiH, dok se osjetljivi prosljeđuju na daljnje procesuiranje kantonalnim, okružnim ili pravosudnim institucijama Brčko Distrikta.

Kriteriji na osnovu kojih se procjenjuje osjetljivost nekog predmeta su težina krivičnog djela, te funkcija koju je u tom periodu obnašao osumnjičeni ili optuženi.

U Okružnom tužilaštvu u Doboju ne žele otkrivati druge detalje u vezi s istragom o učešću Azre Bašić u ratnim zločinima nad civilima srpske nacionalnosti, samo napominju da rade na više slučajeva, uključujući ratne događaje u naselju Čardak i više logora na području opštine Derventa.

“Na istinu i pravdu čekamo toliko godina i hoćemo da vjerujemo da će Azra Bašić biti isporučena pravosudnim organima u BiH”, ističe Knežević, dodajući da očekuje da se procesuiraju i ostali odgovorni za mučenja i ubistva civila na području Dervente.

Put za dostizanje pravde bivši zatvorenici vide u tome da se Azra Bašić izruči BiH jer će ona vjerovatno reći ko joj je zapovijedao, budući da je riječ o regularnoj Hrvatskoj vojsci, a onda će moći i drugi odgovarati.

U Ministarstvu pravde BiH vjeruju da će Azra Bašić biti isporučena bosanskohercegovačkom pravosuđu.

“Ministarstvo pravde BiH je prošle sedmice putem Interpola zatražilo od američkih vlasti informaciju o hapšenju osumnjičene Azre Bašić, nakon što o tome nismo službeno obaviješteni uobičajenim procedurama. Proces ekstradicije je u toku, a izručenje može uslijediti odmah nakon što dobijemo potvrdu o hapšenju”, kazala je za BIRN – Justice Report Marina Bakić, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH.

Bakić je podsjetila da je Ministarstvo pravde BiH potrebnu dokumentaciju dostavilo nadležnim organima u SAD-u još 2005. godine, kada je dobilo prvu informaciju o lociranju Azre Bašić.