"Školokrečina"
162

U Tuzli prikazana serija o lošem obrazovanju u BiH: Sistem nam školuje male vojnike

A. K.
Foto: A. K./Klix.ba
(Foto: A. K./Klix.ba)
Premijerno prikazivanje pete epizode igrano-dokumentarne serije "Školokrečina" upriličeno je večeras u dvorani Kaleidoskop u Tuzli. Riječ je o projektu koji govori o manjkavostima obrazovnog sistema u BiH koji je u znatnoj mjeri obojen nacionalizmom.

Kroz deset epizoda obrađeno je 30 lekcija iz bosanskih, hrvatskih i srpskih čitanki i udžbenika maternjeg jezika, koje se koriste u redovnoj nastavi u BiH. Predstavljeni su primjeri, kako je istaknuto, indoktrinacije iz analiziranih udžbenika od prvog osnovne do četvrtog srednje škole u sva tri obrazovna sistema - bosanskom, hrvatskom i srpskom.

Igrana serija "Školokrečina" nastala je po istoimenoj zbirki priča autora Nenada Veličkovića, a u ovom ostvarenju pored učenika se pojavljuju i nastavnici, odnosno Jasna Diklić, Admir Glamočak, Slaven Knezović te Mario Drmać, koji je kroz anketiranje građana unio dokumentarnu dimenziju o besmislenosti pukog reproduciranja teksta iz čitanki.

"'Školokrečina' ima 75 priča, a svaka je fikcionalna i smještena je u izmišljeni razred u kojem se događa čas književnosti. Na njemu se vodi razgovor o nekom citatu, načinu interpretacije te odlomku iz čitanke koji je, po mom mišljenju, veoma problematičan. Mnogo je takvih primjera, a primjetno je da u čitankama imamo materijalnih grešaka, jezik je neprilagođen djeci, a bave se temama koje im nisu bliske, niti mogu imati nekakve koristi u životu", kazao je Veličković.

Nenad Veličković (Foto: A. K./Klix.ba)
Nenad Veličković (Foto: A. K./Klix.ba)

Kako je večeras istaknuto, obrazovni sistem u BiH potrebno je pod hitno mijenjati u smjeru da konačno bude koristan djeci, a ne nacionalnim politikama koje obrazovanjem upravljaju.

"Ranija istraživanja su pokazala da se od 100 lekcija u sedam govori o univerzalnim ljudskim vrijednostima, u 30 do 40 posto se govori o onome što je naciji važno, a u skoro 60 se govori o nepotrebnim stvarima, popunjavajući prostor bez bilo kakvog smisla. To je možda i veći problem od nacionalizma u našem obrazovanju, a rezultati PISA testa pokazali su da je više od 50 posto djece u BiH nepismeno. To konkretno znači da nakon što pročitaju kratki tekst, oni nisu u stanju odgovoriti na osnovna pitanja vezana za njega", upozorio je Veličković.

Producentica Duda Sokolović smatra da roditelji u BiH nisu svjesni šta njihova djeca uče u školama, a potpuna im je nepoznanica i šta je sve sadržano u čitankama.

"Svaki roditelj koji je pročitao čitanke ostao je šokiran. Objektivno, obrazovni sistem je podijeljen i on školuje male vojnike. Diskriminacija, razdvojenost, otuđenost i loše priče o drugima je nešto što nije humano, ne pripada 21. vijeku i služi za očuvanje naših nacionalnih partija na vlasti", smatra Sokolović.

Duda Sokolović (Foto: A. K./Klix.ba)
Duda Sokolović (Foto: A. K./Klix.ba)

Prema njenim riječima, nažalost ne očekuje nas svijetla budućnost, a to potvrđuju šokantne ispovijesti mladih ljudi sa kojima se naša sagovornica susrela.

"U Tuzli smo snimali i srednjoškolac nam je rekao: 'Neko hoće iz naše zemlje da se odvoji. Ja ću sutra uzeti pušku i ići ću pucati.' To je strašno i na takav način djeca se ne mogu odgajati. Obrazovanje je stub društva i budućnosti, a nas loša budućnost očekuje, ukoliko na neki način ne senzibiliziramo javnost, roditelje, nastavnike i profesore, bez obzira što su egzistencijalno ovisni. Roditelji moraju početi razmišljati o tome da spašavaju svoju djecu, ne žrtvujući ih nacionalnim strankama", navodi Sokolović.

Dramatizovane primjere iz doktorske disertacije Nenada Veličkovića režirala je Ada Sokolović u produkciji Mebius Filma Sarajevo, a uz podršku EED-a.

Premijerno prikazivanje pete epizode u Tuzli podržao je gradonačelnik Jasmin Imamović koji kaže da je za ljude najvažnije zdravlje i obrazovanje.

"Kada izbije zdravstveni problem, a zdravstvo odreaguje loše, odmah ide smrtna posljedica, a kod obrazovanja prve se greške osjete za pet, deset ili 15 godina. Zato je veoma važno da se potrudimo oko obrazovanja, ali za početak potrebno je da bude neovisno od politike. Ne mogu se škole zvati po nacijama i strankama i ne mogu se raspoređivati kao za kockarskim stolom. Mora se naći način i barem ustavom kantona, ili Federacije BiH garantirati neovisnost obrazovanja i dati priliku pravim, dobronamjernim ekspertima da kreiraju školske programe. Onda ćemo moći računati na bolju budućnost onih koji će nas sutra voditi i od kojih će naši životi zavisiti", naveo je Imamović.

Jasmin Imamović (Foto: A. K./Klix.ba)
Jasmin Imamović (Foto: A. K./Klix.ba)

Epizode serije "Školokrečina" dostupne su i na multimedijalnoj platformi YouTube pod ovim linkom.