Na tribini su govorili predsjednik HSPF-a Ivan Kraljević, Zdenko Antunović, istaknuti član HIZ-a, Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Tvrtko Milović, novinar Glasa Amerike i kolumnist na portalu Poskok, zatim prof. dr. Mile Lasić sa Sveučilišta u Mostaru, Josip Kvasina, predsjednik Kluba hrvatskih zastupnika u Skupštini SBŽ-a, te drugi zastupnici političkih stranaka s hrvatskim predznakom, saopćeno je iz Hrvatskog studentskog politološkog foruma.
Uvodnu riječ imao je predsjednik HSPF-a Ivan Kraljević koji je ukazao na već probleme Hrvata u Bosni i Hercegovini, te negirao tvrdnje da su mladi ljudi nezainteresirani za aktuelnu političku situaciju u kojoj se Hrvati nalaze.
Kraljević se osvrnuo i na nedavnu izjavu članice Evropskog parlamenta Doris Pack, koja je, navodno, pozvala mlade ljude u Bosni i Hercegovini da izađu na ulice.
"Današnji mladi ljudi ne žele nove sukobe, mladi žele mir i normalno stanje u državi, mladi prije svega žele one koje su izabrali na izborima", kazao je Kraljević.
Član HIZ-a Zdenko Antunović u svom se obraćanju posebno osvrnuo na stanje Hrvata u Srednjobosanskom kantonu. Istakavši kako su hrvatske stranke na zadnjim parlamentarnim izborima dobile više od 35.000 glasova u tom kantonu.
SBK i HNK zapravo su zapravo "kralježnice", te je z tog razloga potrebno obratiti posebnu pažnju kad je riječ o stanju i pravima Hrvata u ova dva mješovita kantona, naveo je Antunović, kazavši kako, prema neslužbenim informacijama, na teritoriju SBK-a trenutno živi 84.880 Hrvata ili 35,1 posto.
Predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Nikica Tomić poručio je kako je bit peticije "Stop majorizaciji nad Hrvatima u BiH" utjecaj na stvaranje vlasti, na nove ustavne promjene i izmjenu izbornog zakona. Napomenuo je kako potpisnici te peticije nisu bili isključivo Hrvati, već da su peticiju potpisivali i članovi drugih naroda.
"U Srednjobosanskom kantonu ukupno je 28.251 osoba potpisala peticija, što je zaista veliki odaziv, ako uzmemo u obzir da je u cijelom Livanjskom kantonu potpisano tek nepunih 13.000", kazao je Tomić
Novinar Glasa Amerike Tvrtko Milović istaknuo je kako je aktuelna borba, ne samo za opstanak Hrvata, nego i Bosne i Hercegovine kao države. Milović se osvrnuo na stanje u BiH u kojoj, kako je kazao, postoji približno 150 općina, a samo ih je 19 multietničkih. od čega se njih 11 nalazi u regiji centralne Bosne.
"Hrvati se ti koji su uspjeli zadržati elemente multietničnosti u centralnoj Bosni,a samim tim i u Bosni i Hercegovini. Najveći problem Hrvata je taj što su oni proglašavani (majorizirani) na entitetskom nivou, a upravo je to nivo gdje postoje najveće nadležnosti vladajućih struktura", kazao je Milović.
Naglasio je problem nezastupljenosti projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini u medijima, kao i bojazan da bez kulturnog identiteta postoji opasnost da izgube i nacionalni identitet.
Prof. dr. Mile Lasić sa Sveučilišta u Mostaru govorio je o stanju Hrvata u BiH s pravnog aspekta. Pojasnio je pojmove legitimnosti i legalnosti i njihovu važnost vezano za volju hrvatskog biračkog tijela. Naglasio je da peticije, pored referenduma, predstavljaju jedan od demokratskih neizravnih oblika utjecaja na politička dešavanja u državi. Također je naglasio važnost da se veto zaštite nacionalnog interesa preimenuje u nacionalni veto.
Josip Kvasina, predsjednik Kluba hrvatskih zastupnika u Skupštini SBK-a govorio je o problemima u kojima se trenutno nalaze hrvatski zastupnici. Kako je naveo, osporava im korištenje veta na pitanja zaštite nacionalnog interesa.
Sadašnji rad kantonalne skupštine odvija bez 10 hrvatskih zastupnika, te je sam njegov rad protivan, kako po Ustavu SBK-a, tako i po Poslovniku o radu Skupštine, ocijenio je Kvasina. Dodao je da su hrvatski zastupnici poslali žalbu Ustavnom sudu FBiH, uredu OHR-a, SIP-u, međutim po pitanju navedenog nije još ništa urađeno, stoji u saopćenju.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
